DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 34 <-- 34 --> PDF |
UZGAJANJE ŠUMA IMA BUDUĆNOST »Uzgajanje šuma ima budućnost« prvi je članak br. 12/1990. ÖSTERREICHISCHE FORSTZEITUNG-a kojemu je provodna nit »Šumarska genetika u Austriji «, kako je označeno i na naslovnoj stranici. »Jedno je jasno« piše glavni urednik Franz-Werner Hillgart e r u uvodniku, »genetika zaslužuje mnogo više pažnje nego li je to do sada bilo«. H. Tefenbache r naglašava, da »Austrija ima veliku tradiciju u genetskim istraživanjima što dokazuje i činjenica, da su »ulice i sveučilišne zgrade nazvane po Mendelu, ili Cicslaru« a njima se pridružuju i imena Tschermaka, Wettsteina ili Holzera. Ovaj broj Ö. Z. bilježimo posebno stoga, što se u njemu nalazi prikaz A. Aue r et al.: Mikrovegetativno razmnožavanje breze. Breza je, kako piše na uvodnom mjestu zanimljiva vrsta, jer je brezovina s prosječnom težinom suhe tvari po 1 m:! 610 kg s visokim udjelom iskoristive celuloze. O tome su, uostalom, u Šumarskom listu već 1985. (u br. 11—12), pisali M. Slačanec i F. Kljajić. A. Auerica et al. prikazali su njihove pokuse mikrovegetativnog razmnožavanja breze (obične i cretuše) i teškoće koje su se pokazale u tom radu. Jedna je, npr., pojava fenolnih spojeva eksplantiranog meristema (debljine 0,1—0,3 mm), te se žive trebalo premjestiti na novi supstrat. Autori su utvrdili da gotovo svaki klon zahtijeva posebnu sredinu za razvoj. Od 17 500 malih pupova početkom srpnja 1990. sredinom listopada 1990. ostalo je oko 8 000 biljčica. Autori svoj članak zaključuju konstatacijom, da »je gospodarski prihvatljivo klonove austrijske breze razmnažati metodom tkiva.« U Austriji (u istraživačkom centru Seibersdorf) od 1986. godine ispituju se i mogućnosti mikrovegetativnog razmnožavanja hrasta uzimajući materijal sa stabala razne starosti. Autorica prikaza Eva Wilhel m između ostalog naglašava, da se iz samo jednog vršnog pupa može godišnje proizvesti do 1 000 biljaka. Od ostalih 25 članaka, od kojih ni jedan nije veći od 5—6 stranica Šumarskog lista, navodimo još, da su u Austriji od provenijencija duglazije najuspješnije one iz savezne države Washington s nadmorskih visina 350 ± 1 100 m, a prosječno do slabo s lokaliteta savezne države Oregon s nadmorske visine 500—1000 m. O. Piškorić |