DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Pri ISM2 ukupno je bilo oštećeno 6,53«/o od PSN ili svako 15. stablo. Ova
su oštećenja statistički značajno manja u odnosu na ISVM i GDVM, a jednaka
kao pri ISM1 i GSVM.


Pri ISVM oštećeno je bilo svako 10. stablo ili 9,9°/o od PSN što je značajno
više u odnosu na oštećenja pri ISM1 i ISM2.


Pri GSVM oštećenje je evidentirano na svakom 12. stablu ili na 8,4«/o od
PSN. Nisu utvrđene značajne razlike između oštećenja pri GSVM i ostalih
načina rada.


Ukupna oštećenja pri GDVM bila su statistički značajno veća u odnosu
na načine s izradom klasične oblovine i jednometarskoga ogrjevnog drva
(ISM1, ISM2). Pri ovom načinu rada utvrdilo se oštećenje svakoga 11. preostalog
stabla. U odnosu na načine s izradom višemetarskog drva (ISVM,
GSVM) nisu postojale značajne razlike.


4. ZAKLJUČCI I DISKUSIJA
1. Pri svakoj sječi i privlačenju drva čak i pri brižljivom radu nastaiu
na preostalim stablima oštećenja koja nije moguće izbjeći. Međutim, nastajui ona oštećenja koja je moguće izbjeći pravilnim izborom sredstava i metoda
rada, promjenom odnosa radnika i njihovih rukovodilaca prema šumi, premaradu i prema oštećivanju sastojine pri šumskim radovima.
2. Pri sječi, izradi i privlačenju drva bilo je oštećeno 8,2°/o preostalih stabala
ili svako 12. stablo. Otprilike svako posječeno stablo imalo je za posljedicu
jedno oštećeno stablo. Utvrđena veličina ukupnih oštećenja potvrđuje
rezultate drugih autora dobivene istraživanjem pri istim radovima i približno
sličnim radnim uvjetima.
3. Privlačenje (53,2°/o) bilo je nešto češći uzrok oštećivanja nego sječa i
izrada drva (46,8°/o). Brojnost oštećenja pri sječi posljedica je gustoće sastojine.
Pri oslobađanju velikoga broja zapelih stabala (29%) došlo je do brojnik
oštećenja.
4. Najčešća su bila oštećenja kore žilišta i debla stabla u razredu od
10 do 100 cm2 prignječene ili oguljene površine kore.
5. Približno 2/3 oštećenih stabala nalazilo se u sastojini. Uzrok su tome
ulasci traktora u sastojinu pri formiranju tovara, tako da su brojna oštećenja
od privlačenja nastala izvan vlaka, u sastojini.
6. Oštećenja uzrokovana sječom i izradom drva imala su značajno teze
posljedice nego ona pri privlačenju. Velik broj polomljenih i izvaljenih stabala
uzrokovao je nepovratno uništenje 20,3o/(1 oštećenih stabala ili svakoga 5.
oštećenoga stabla. S obzirom na gospodarsku važnost pri sječi su većinom
oštećivana gospodarski manje važna stabla.
7. Kod privlačenja drva najčešća su bila manja i lakša oštećenja kore
žilišta gospodarskih korisnih stabala.
8. Privlačenje klasične oblovine konjskom snagom i iznošenje jednometarskoga
ogrjevnog drva konjima uzrokovalo je dvostruko manje oštećenja
44