DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Pri ISM2 ukupno je bilo oštećeno 6,53«/o od PSN ili svako 15. stablo. Ova su oštećenja statistički značajno manja u odnosu na ISVM i GDVM, a jednaka kao pri ISM1 i GSVM. Pri ISVM oštećeno je bilo svako 10. stablo ili 9,9°/o od PSN što je značajno više u odnosu na oštećenja pri ISM1 i ISM2. Pri GSVM oštećenje je evidentirano na svakom 12. stablu ili na 8,4«/o od PSN. Nisu utvrđene značajne razlike između oštećenja pri GSVM i ostalih načina rada. Ukupna oštećenja pri GDVM bila su statistički značajno veća u odnosu na načine s izradom klasične oblovine i jednometarskoga ogrjevnog drva (ISM1, ISM2). Pri ovom načinu rada utvrdilo se oštećenje svakoga 11. preostalog stabla. U odnosu na načine s izradom višemetarskog drva (ISVM, GSVM) nisu postojale značajne razlike. 4. ZAKLJUČCI I DISKUSIJA 1. Pri svakoj sječi i privlačenju drva čak i pri brižljivom radu nastaiu na preostalim stablima oštećenja koja nije moguće izbjeći. Međutim, nastajui ona oštećenja koja je moguće izbjeći pravilnim izborom sredstava i metoda rada, promjenom odnosa radnika i njihovih rukovodilaca prema šumi, premaradu i prema oštećivanju sastojine pri šumskim radovima. 2. Pri sječi, izradi i privlačenju drva bilo je oštećeno 8,2°/o preostalih stabala ili svako 12. stablo. Otprilike svako posječeno stablo imalo je za posljedicu jedno oštećeno stablo. Utvrđena veličina ukupnih oštećenja potvrđuje rezultate drugih autora dobivene istraživanjem pri istim radovima i približno sličnim radnim uvjetima. 3. Privlačenje (53,2°/o) bilo je nešto češći uzrok oštećivanja nego sječa i izrada drva (46,8°/o). Brojnost oštećenja pri sječi posljedica je gustoće sastojine. Pri oslobađanju velikoga broja zapelih stabala (29%) došlo je do brojnik oštećenja. 4. Najčešća su bila oštećenja kore žilišta i debla stabla u razredu od 10 do 100 cm2 prignječene ili oguljene površine kore. 5. Približno 2/3 oštećenih stabala nalazilo se u sastojini. Uzrok su tome ulasci traktora u sastojinu pri formiranju tovara, tako da su brojna oštećenja od privlačenja nastala izvan vlaka, u sastojini. 6. Oštećenja uzrokovana sječom i izradom drva imala su značajno teze posljedice nego ona pri privlačenju. Velik broj polomljenih i izvaljenih stabala uzrokovao je nepovratno uništenje 20,3o/(1 oštećenih stabala ili svakoga 5. oštećenoga stabla. S obzirom na gospodarsku važnost pri sječi su većinom oštećivana gospodarski manje važna stabla. 7. Kod privlačenja drva najčešća su bila manja i lakša oštećenja kore žilišta gospodarskih korisnih stabala. 8. Privlačenje klasične oblovine konjskom snagom i iznošenje jednometarskoga ogrjevnog drva konjima uzrokovalo je dvostruko manje oštećenja 44 |