DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Potpuno shvaćanje ugroženosti ljekovitog bilja zahtijeva dobro poznavanje općeg trenda istoga u svijetu, potražnju i potrošnju u našoj i drugim zemljama i u vezi s tim intenzitet uvoza i izvoza kao i opću problematiku ljekovitog bilja u našoj zemlji. Nakon tih saznanja može se sagledati koliko su pojedine biljke ugrožene u ovom času, a isto tako i njihova potencijalna ugroženost. Na osnovu tih spoznaja moguće je raditi na programima i poduzimanju mjera zaštite ljekovitog bilja. Namjera ovog rada je da se široj javnosti ukaže na tu problematiku i pobuđenje pažnje za očuvanjem našeg ljekovitog bilja i prirode uopće. Potrošnja ljekovitog bilja Danas postoji opća tendencija vraćanja čovjeka prirodi i u vezi s tim sve veća potražnja i potrošnja ljekovitog bilja kako u svijetu tako i u nas. Očito je da je potrošnja ljekovitog bilja povećana u cijelom svijetu tako da danas potražnja za ovom robom daleko prelazi ponudu. Soldatovi ć (1975) prema potražnji na tržištu ljekovito bilje dijeli u 3 grupe. U prvu grupu ubraja naj traženi je bilje za industriju i domaću potrošnju. Druga grupa obuhvaća trgovački važno bilje za farmaceutsku industriju, a treća grupa obuhvaća trgovački manje važno bilje, jer ga nema u velikim količinama. Da bi se zadovoljile potrebe velike potražnje za ovim sirovinama rad na području ljekovitog bilja treba biti sistemičan, ekonomičan i nadasve stručan, a ne stihijski. Povećanjem potreba u svijetu sve se više podstiče proizvodnja i promet ljekovitih biljaka. To direktno utječe i na stanje u našoj zemlji, kako za domaću potrošnju tako i za izvoz ili kratko rečeno pojačan interes za ljekovito bilje u svijetu analogno je pojačan i u nas. Sigurno je da tome pridonosi sve veća primjena modernih saznanja. Rami ć i sur. (1987) navode da je potrošnja ljekovitog bilja naročito narasla posljednjih 30-ak godina, te da ljekovito bilje dobiva sve veći značaj farmaceutske i druge industrije. Isti autori ističu da je velika potrošnja ljekovitih biljaka u Kini (tradicija nekoliko tisuća godina), Koreji, Africi i u industrijski razvijenim zemljama zapada. Upravo u tim zemljama izraženo je korištenje ljekovitih biljaka za izradu različitih lijekova u svrhu zamjene sintetičkih proizvoda. Općenito se smatra da je danas u svijetu 40°/o lijekova biljnog porijekla. Izuzetak je Afrika gdje je 96°/o lijekova biljnog porijekla. U nas je (Topalov i Nidžović, 1987) 1986. godine bilo svega oko 50 preparata biljnog porijekla. Ti su preparati izrađeni od domaćih i uvezenih sirovina. Za usporedbu u SR Njemačkoj u 1987. godini od 8.792 preparata, biljnog porijekla bilo ih je 1.084. Prema nekim autorima smatra se da je u toj zemlji 40%> lijekova biljnog porijekla. Da bi se izradio tako velik broj preparata biljnog porijekla industrijski razvijene zemlje troše ogromna sredstva za ljekovito bilje što potkrepljuje mo primjerom Rami ćU Americi je samo u i sur., 1987). trgovinama zdrave hrane u 1985. godini prodano: — ljekovitog bilja i proizvoda od ljekovitog bil— popularne literature za ljekovito bilje zaja za 200 mil. dolara 30 mil. dolara 50 |