DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 65     <-- 65 -->        PDF

STRUČNI ČLANAK — PROFESSIONAL PAPER


UDK 630*279 (Bonsai) šum. list CXV (1991) 63


BONSAI I MOGUĆNOSTI KORIŠCENJA BILJAKA IZ PRIRODE


Petar VRGOČ*


SAŽETAK: U ovom članku izložena je mogućnost prikupljanja
biljaka iz prirode koje poslije relativno kratkog bonsai treninga,
od nekoliko mjeseci do pet godina, mogu postati atraktivni
bonsai primjerci.


Uspješno su preneseni iz prirode u kontejner primjerci slijedećih
vrsta drveća: Fraxinus ornus, Picea glauca ´conica´ i Pinus
nigra. Starost prikupljenih primjeraka kreće se od 13 do oko 30
godina, dok su dimenzije prikupljenih biljaka iznenađujuće male.
Visina se kreće od 55 do 11 cm, a debljina debla kreće se od 3,6
do 5,5 cm. Surovi prirodni uvjeti staništa na kojem su primjercipronađeni uvjetovali su patuljastu formu stabalaca, a zbog čega je
i ostvarena mogućnost kratkog bonsai treninga kojim se postižezadovoljavajući efekt.


Obzirom da svaki primjerak bonsai-a ima autentičnu formu,
što ga i čini različitim od drugog grmlja i drveća uzgajanog u
kontejnerima, ovdje je takođc izložen i koncept karakteristične
estetike, a koji se opet smatra temeljnim za umjetnost nadahnutu
filozofijom zen-a i taoizma, a čijem izrazu pripada i bonsai.


Ključne riječi: Bonsai, vrtlarska vještina, selekcioniranje
biljaka


UVOD


Vrlo malo znamo o bonsai-u koje je već odavno u svijetu prihvaćen kao
oblik umjetnosti i kao vrtlarska vještina.


Prema nekim izvorima tehnika uzgoja minijaturnih stabalaca koja podražavaju
zrela stara stabla u svom prirodnom ambijentu, došla je u Japan
iz Kine za vrijeme vladavine dinastije Yuan (1280—1368. n. e.).


Prva izložba bonsai-a na zapadu održana je 1902. u Londonu, a poslije
drugog svjetskog rata osebujna dopadljivost bonsai-a počinje osvajati zapadni
svijet.


Primjerak bilo koje drvenaste vrste može biti uzgajan kao bonsai. Minijaturna
forma bonsai-a posljedica je tehnike orezivanja nadzemnog i podzemnog
dijela biljke, a karakterističan estetski moment određen je specifičnim
odnosom čovjeka i prirode u kulturi dalekog istoka. Uživanje estetske
vrijednosti jednostavnih prizora »netaknute prirode« specifično je obilježje


* Petar Vrgoč, dipl. inž., OPP Hoteli Malinska-Haludovo, RJ Hortikultura,
Malinska