DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 75 <-- 75 --> PDF |
U SUSRET 150-oj OBLJETNICI HRVATSKO-SLAV. ŠUMARSKOG DRUŠTVA STANJE ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ I SLAVONIJI 1864. GODINE PREMA DIVALD-ELTZU Za Hrvatski biografski leksikon od šumara trebalo je prikazati i Adolf a Divaldija . Polazna točka, s dvije jedinice, bio je podatak u Katalogu bibliografije jugoslavenske periodike Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«. Jedna je pod naslovom STO BI VALJALO RADITI, da šumarstvo u Hervatskoj i Slavoniji procvieta u deržavno-gospodarstveno uharu zemlje sastavljeno po nalogu grofa E 11 z a od grofovskog Eltzovog šumara Adolfa Div aid a, objavljene u, zagrebačkim Narodnim novinama 1864. u br. 113—116 i 120—124; druga je jedinica Unser Forstwesen, objavljena u novinama »Agramer Zeitung« 1864., br. 117—121. Ni jedno ni drugo nije original, nego, u Narodnim novinama, prijevod, a u Agramer Zeitungu opširan prikaz sadržaja originala, knjižice izdane iste, 1864., godine u Osijeku, a knjižica se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. U originalu naslov je knjižice »Divald, Adolf, Graf: Was sollte geschehen im die Fortswirtschaft in Croatien u. Slavonien in staatsvirthschaftlichen Interesae des Landes zur Hüthe zu bringen. Esseg, 1864. Navod, da je knjižica sastavljena po nalogu grofa Eltza nalazi se i u originalu, ali na unutarnjem listu. »Što bi valjalo raditi« na unapređenju šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji u ono vrijeme zapravo je odgovor, kako stoji na početku ove knjižice, na »Naredbu visokog hervatsko-slavonskog namjesništva« koja je tražila izvještaj o stanju šumarstva i gospodarenja šumama te prijedloge za poboljšanje gospodarenja. Inicijativa je zapravo potekla od »Hervatsko-slavonske dvorske kancelarije « (u Beču), koja je »dočula« da se »u hrvatskoj i slavonskoj kraljevini utamanjuju šume, i da ne sieku i ne izkoriepljuju samo seljani poveće prostorije šumah nego i više zemaljskih vlastelinah, koji ih po propisu i ne sade.« Stoga je1 »visoka dvorska kancelarija ozbiljno nakanila da »´svakim zakonitim sredstvom na put stane toli štetnom postupanju proti narodnom gospodarstvu kao i proti zdravstvenim i podnebnim okolnostima i da napokon pita, da li su za tu sverhu dovoljni doneseni opstojeći šumarski zakoni i naredbe, i što bi od potrebe bilo, da se na put stane haranju šumah bez razlike vlasnikah.´« Dakle 1 Dio teksta objavljuje se prema originalu u Narodnim novinama, jer se na taj način u neku ruku prenosimo u ondašnje doba. |