DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 80 <-- 80 --> PDF |
MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O CEDROVIMA Međunarodni simpozij o cedrovima održan je u Turskoj od 22. do 27. listopada 1990. godine u mjestu Antalya. Na Simpoziju su sudjelovale mediteranske zemlje Europe, Afrike, Azije, a učešće su uzele i SAD sa preko 120 šumarskih stručnjaka. Simpozij je organiziran u sklopu međunarodne organizacije FAO, sekcije za Mediteran »Ciheam« iz Pariza (Centre International de hautes etudes Agronomiques Medditeraneennes Paris). Na Simpoziju su predstavljeni referati o problematici cedrova u 80 radova, a obrađivali su slijedeće teme: 1. Botaničke značajke i prirodno rasprostranjenje cedrova, 2. Ekološke značajke cedrova, 3. Pošumljavanje cedrovima, 4. Prirodna obnova i šumsko uzgojni zahvati u cedrovini sastojinama, 5. Prirast i ekonomska valorizacija cedrovine, 6. Štetočine i bolesti cedrova, 7. Tehnološka svojstva cedrovine i upotrebe cedrova drveta, 8. Povijesne i kulturne značajke vezane uz ccdrove, 9. Druga razna problematika vezana uz ccdrove. Turska kao domaćin, prikazala je problematiku cedrova i cedrovine kroz 49 stručnih radova, dok se 31 stručni rad odnosio na ostale zemlje učesnice Simpozija. Tako saznajemo da u Turskoj nalazimo cedrove sastojine, Cedrus libani Laws., na površini od 99.325 ha u planinama Taurusa, gdje nalazimo stabla i preko tisuću godina starosti, a u turističkim prospektima susrećemo podatak da su pojedina stabla stara i dvije tisuće godina. U mediteranskom dijelu Turske, južna Turska uz obalu Sredozemnog mora. libanonski cedar penje se do 2000 m/nm. Procjenjuje se da je drvna zaliha u cedrovini sastojinama Turske oko 15.000.000 m3. Godišnji prirast kreće se oko 326.000 m;l. Sječivi godišnji etat propisan je na 265.000 m:i Općenito je poznato da su cedrove šume vrlo korisne zbog veoma kvalitetnog drveta. Danas su te šumske sastojine daleko vrijednije u smislu općekorisnih funkcija šume, ne samo za Tursku i Malu Aziju, već i za cijeli svijet. Na ovom Simpoziju posebno je dan naglasak na ulogu šume kao životne sredine, bez koje nema mogućnosti preživljavanja na Zemlji. Zbog toga je nužno zaštititi šume uopće od njihova uništenja. Posebno je naglašena potreba širenja šuma prirodnim i umjetnim putem na ona staništa koja su predistinirana za šumske vrste drveća, jer jedino tako mogu korisno poslužiti čovjeku i u smislu nove proizvod |