DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 88     <-- 88 -->        PDF

SUSRETI POVODOM 45. OBLJETNICE UPISA NA POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKI


FAKULTET U ZAGREBU 1945. GODINE


Sastanak je održan 7. lipnja 1990. godine sa slijedećim programom:


— Dolazak na Šumarski fakultet u Zagrebu, prozivka, pozdrav dekana prof. dr.
Zdenka Pavlina, upoznavanje s radom Fakulteta.
— Odlazak na područje Šumskog gospodarstva Zagreb, Šumarija Velika Gorica.
— Pregled sastojina hrasta lužnjaka.
— Zajednički ručak.
Od 110 upisanih studenata šumarstva u prvoj godini na Poljoprivrednošumarskom
fakultetu u Zagrebu apsolviralo nas je 74. Na sastanku u Zagrebu prisustvovalo
nas je 31. Umrlih je 16 kojima smo odali počast minutom šutnje. 7 kolega
živi i radi u inozemstvu.


Dekan prof. dr. Zdenko Pavli n zaželio nam je dobrodošlicu i upoznao nas je
s organizacijom i radom Fakulteta. Nakon izlaganja dekana svaki od kolega je
ukratko iznio svoj radni i privatni životopis.


Nakon posjete Fakultetu uputili smo se na područje Šumskog gospodarstva
Zagreb, Šumarija Velika Gorica u gosp., jed. Turopoljski lug, šumski predjel »Stari
i Novi kozjak«. Učesnike je pozdravio direktor Sektora za šumarstvo Š.G. Zagreb
inž. Drago K o n d r e s, koji je dao i osnovne podatke o Šumskom gospodarstvu
Zagreb. Potom je upravitelj Šumarije inž. Marijan B a r u 1 e k iznio osnovne podatke
o Šumariji Velika Gorica kao i o ovoj gospodarskoj jedinici veličine 4177 ha.
Na njoj prevladava hrast lužnjak sa 79% u čistim ili mješovitim sastojinama. Ozbiljni
problemi u gospodarenju ovom jedinicom predstavlja sušenje hrasta lužnjaka.
Tako je do sada sušenje količinski premašilo propisani etat za polurazdoblje
1984—1994. godine.


O kulturno-povijesnom značenju šumarstva ovog kraja u prošlosti govorio je
mr. Mladen Stojković . U prošlosti ove su šume pripadale plemenitoj općini
Turopolje (do 1945. godine). U Turopolju sve što je okruživalo čovjeka radilo se od
drveta (kuće, kurije, sakralni objekti, alat, škrinje, ukrasni predmeti i drugo). Najljepši
i najbolje sačuvana kurija je obitelji Modić-Bcdeković u Donjoj Lomnici,
sagrađena 1806. godine. U Vukovini je još starija kurija sagrađena u XVIII. stoljeću.
Putem, u Buševcu, prošli smo kraj drvene kapelice sv. Apostola za koju
prva vijest datira iz 1668. godine. Jedna od najljepših je drvena kapela sv. Barbare
čiji najstariji dio potječe iz 1642. godine. Nalazi se u Velikoj Mlaki. U Kapeli se
nalazi slika sv. Kibernise, svetice s bradom, jedina takva u Hrvatskoj.


Također naznačeni su podaci o kasnom hrastu lužnjaku. Kozarac je 1898. godine
napisao kako je kasni hrast najviše zastupljen između Zagreba i Siska, a to
znači i u ovoj gosp. jedinici. Danas nam je poznato da kasni hrast lužnjak lista
kontinuirano u vremenskom razdoblju od 60 dana. Stojković je ustanovio na po




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Učesnici sastanka (Foto: Molnar ing. Ladislav)


tomstvima, koja potječu od više matičnih stabala, da listanje hrasta lužnjaka ima
kontinuiranu varijabilnost.
Zajednički ručak je održan na području gosp. jedinice Vukomeričke gorice u
kuci Šumarije koja je u blizini izletišta »Svoga tijela gospodar«.


Ante Mudrovčić, dipl. inž.
mr. Mladen Stojković, dipl. inž.
dr. Mirko Vidaković, dipl. inž.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 90     <-- 90 -->        PDF

ACTA
HISTORICO-OECONOMICA IUGOSLAVIAE


Vol. 14 i Vol. 15


S godišnjakom »Acta historico-oecono


mica Iugoslaviae« u Šumarskom listu u


poznali smo se 1985. godine (br. 3—4) u


prikazu desetog sveska, sveska koji sadrži


pojedine teme materijala iz povijesti šu


marstva naše države. Izdavač ACTA je Ko


misija za ekonomsku historiju Jugoslavije


u redakciji u kojoj se nalaze predstav


nici svih Republika. Međutim težište izda


vačkog rada je u Zagrebu, u Zavodu za


ekonomska istraživanja JAZU i »Škol


skom knjigom« kao nakladnikom i suiz


davačem te na Prof. dr. Ivanu E r c e g u


kao glavnom i odgovornom uredniku.


Ova dva sveska ACTA sadrže 28 radova
s područja stočarstva od čega 9 za
područje Hrvatske. U 14. svesku nalazi se
pregledni rad o gorskom velebilju (Atropa
belladona L.) kao narodnom lijeku za
ljude i neke domaće životinje a u 15. i prikazi
te recenzije šest domaćih publikacija
(knjiga).


Kako se šumarstvo u prošlosti ne
može razmatrati, pa ni razumjeti, bez
poznavanja prošlosti stočarstva, to su
i ova dva sveska vrijedan doprinos ovome
razumijevanju. Uostalom, do primjene
motorizacije u šumarstvu šuma nije
služila u manjem ili većem opsegu u prehrani
i uzgoju stoke, nego su konji i volovi
bili nužna snaga za izvlačenje i prijevoz
drva iz sječina i šume, pa i na
veće udaljenosti (npr. od Karlovca do
Rijeke, i dr.). Međutim, kako je opseg
Šumarskog lista, iz financijskih razloga,
ograničen, to ćemo se zadržati samo na
nekim podacima iz ova dva sveska ACTA
h.-e. Iugoslaviae za Hrvatsku.


Tako iz 14. sv. navodimo I. dio rada


I. E r c e g a »Stočni fond kao izvor u
održavanju materijalnog života stanovništva
«. Iz tog rada citiramo konstataciju
»da je moderna armija gotovo u svim
zemljama dala direktan ili indirektan poticaj
za uvećanje i poboljšanje stočnog
fonda« (str. 16). Odmah da navedemo i
rad Z. Ž v o r c a »Stočarstvo brdsko-planinskog
područja SR Hrvatske u uvjetima
općenarodnog obrambenog rata«
(u 15. sv.) koji ne tretira prošlost nego
sadašnjost (i budućnost), jer su »mogućnosti
za stočarsku proizvodnju danas i u
ratu velike i treba poduzeti sve kako bi
se ta proizvodnja povećala...« (str. 131).
Dakako da nije izostavljena ni koza, ali
da se »oplemenjivanjem domaće koze..
povećava mliječnost na 300 do 400 litara
kozjeg mlijeka i dobiti 2 jareta godišnje
«, a »optimalan broj koza u privatnom
vlasništvu bio bi 5 do 8« (str. 137).
Međutim »dalji razvoj stočarstva na tom
području trebalo bi usmjeriti (i) melioracijom
pašnjaka (te) zasijavanjem livada
« (str. 135). Za ličke šumare svakako
je zanimljiv i rad A. Rukavine »Povijesni
razvoj stočarstva na Velebitu« u
kojem citira i preporuku Prof, dr. Ive
H o r v a t a (botaničara) da bi bilo potrebno
»u pogodnim dolinama ili obroncima
provesti torenje pašnjaka« tj. boravkom
ovaca nekoliko noći u toru, koji
bi se prenosio (15. sv., str. 10).


Navedimo još rad Mladena A n č i ć a,
iz Instituta za istoriju u Sarajevu, »Gospodarski
aspekti stočarstva Cetinskog
komitata u XVI. st.« (tj. u Cetinskoj krajini).
Naime, dokumenti iz XIV. stoljeća
nabrajaju polja, vinograde, livade, pašnjake,
gajeve i šume. (str. 71). Kako su
i gajevi korišćeni za napasanjc stoke




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 91     <-- 91 -->        PDF

(str. 72. u bilješci) to se može zaključiti nih zemljišnih čestica »Krčevine« (str.


da bi gajevi bili dendroflorne zajednice 74).
današnjih šikara. Značajno je i to, da Toliko u ovom prikazu time, da se
se nove površine za ratastvo nisu širile oba sveska nalaze u knjižnici Saveza
na račun pašnjaka nego na račun gajeDITŠDI
Hrvatske.
va i šume, kako svjedoče nazivi pojedi-Oskar Piškorić


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
Vol 26. Zagreb, 1990.


U rujnu, od 19. do 23., 1988. godine
u Drveniku (Šumarija Makarska), održano
je savjetovanje »Šume Hrvatske u
današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima
« o kojem se nalazi kraći prikaz
u Šumarskom listu br. 1—2/1989. Referati
s toga Savjetovanja sadržaj su 26.
knjige Glasnika za šumske pokuse. To,
nažalost, nije nigdje naznačeno, pa će
budući čitatelj to moći zaključiti deduk
čijom iz uvodnog dijela priloženih Zaključaka
Savjetovanja u kojem se navodi,
da je »povod znanstveno-stručnog Savjetovanja
90-godišnjica visoke fakultetske
nastave na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu (1898—1988) i 20-godišnjice smrti
akademika Milana Anića, redovnog
profesora Šumarskog fakulteta u Zagrebu
«.


Od, kako stoji i u Zaključcima, »podnesenih
8 plenarnih i 40 znanstvenih i
stručnih referata« ovdje ih je objavljeno


38. To su:
B. Prpić : 90 godina visokoškolske
šumarske nastave u Hrvatskoj,
Đ. R a u š : Djelo i život akademika
Milana Anića,


S. M a t i ć : Šume i šumarstvo Hrvatske
— jučer, danas i sutra,
M. F i g u r i ć : Promjene u koncepciji
razvoja drvne industrije,
B. L j u 1 j k a : Obrazovanje visokoškolskih
kadrova za preradu drva,
H. L a b u r a : Zadaci i problematika
srednjeg usmjerenog obrazovanja u šumarstvu
SR Hrvatske,
V. S e r t i ć : Znanstvenoistraživački
rad u drvnoj industriji SR Hrvatske,
J. G r a č a n : Problematika znanstvenoistraživačkog
rada u šumarstvu SR Hrvatske,
I. Đuričić : Uloga Gospodarsko-
šumarskog učilišta u Križevcima za razvoj
šumarske nastave, znanosti i prakse
u Hrvatskoj,
Z. Tomašegović: Razvoj sveučilišne
nastave fotogrametrije na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu,
Đ. R a u š, J. Vukelić i Ž. Š p an
j o 1 : Prijedlog za zaštitu nekih šumskih
objekata u okolini Krasna Polja u
sjevernom Velebitu (zavičajnom mjestu
akademika Milana Anića),


I. Trinajstić: Šumska vegetacija
otoka Brača,
J. Ka r a vi a: Žuti koprivić (Cellis
tournefortii Lam.) u dendroflori SR Hrvatske,
Z. Pelcer : Šumske vegetacije riječke
flisne udoline,
J. Vukelić i J. Tomljenović:
Prilog istraživanjima rasprostranjenostivegetacijske strukture nekih fitocenoza
obične smreke (Picea excelsa Link.) u sjevernom
Velebitu,


ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 92     <-- 92 -->        PDF

U. Golubović: Gospodarenje šumama
u našim ekološkim uvjetima,
J. Biskup : Položaj samoupravljanja
u šumarstvu SR Hrvatske nakon donošenja
novog Zakona o šumama,
B. Kraljić: »Trošak drvne sirovine
« u djelatnosti iskorišćivanja šuma
pri tzv. teritorijalnoj i tzv. funkcionalnoj
organizaciji šumarstva,
J. Radić : Biljni svijet Biokova,
K. Kauz 1 ari ć i N. Kružić: Prilog
proučavanju uzroka i trendova propadanja
šuma,
T. Martin o v i ć, A. V r a n k o v i ć
i M. Pe r nar : Neke pedološke karakteristike
fitoklimatskog područja Velebita,
M. V i d a k o v i ć, A. K r s t i n i ć, P.
Đ u r a s o v ć i D. K a j b a : Uspijeva
nje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih
borova na području arboretuma Trsteno,
I. H e r p k a, J. M a r k o v i ć i N.
7. i v a n o v : Uzgoj topola i vrba u ekološkim
uslovima Hrvatske,
T. Starčević: Prirodna obnova
lužnjakovih sastojina u uvjetima slabog
i neredovitog uroda sjemena,
J. Skenderović: Neke šumskouzgojne
osobine obične breze (Betula
pendula Roth) u panonskom gorju Hrvatske,
M. Glavaš: Stanje objekata za proizvodnju
višegodišnjih biljaka u SR Hrvatskoj
u 1987. godini,
A. Tomašević: Podrivanje kao prva
faza pripreme tla za pošumljavanje,
V. Ivančević: Krške šume naše
Republike,*
Š. Meštrović: Šume u privrednom
razvoju SR Hrvatske,
Š. Meštrović i R. Laginja:
Gospodarenje šumama hrasta crnike,
(Orno-Ouerccluiu ilicis Br.-Bl.),


* Bez obzira što je »krš« kao oznaka za područje
vapnenastodolomotnih stijena uveden i u Zakon
o šumama, adekvatniji je naziv »kras« pa prema
tome i šuma kraškog područja (kao šume poplavnih
područja, npr.).
A. P r a n j i ć i N. L u k i ć : Razvoj
stabala crnog bora i hrasta medunca istarskog
područja,**
Z. Kalafadžić i V. Kušan: Ustanovljavanje
stanja šuma na velikim površinama
primjenom infracrvenih kolornih
(ICK) aerosnimaka,
R. Sab a d i, A. Krznar, M. J akovac
i N. Miler: Općekorisne
funkcije šuma i problem njihova vrednovanja
u razvoju narodnog gospodarstva,
S. Tomanić, V. Vondra i M.
M a r t i n i ć : Problemi razvoja informatike
u šumarstvu SR Hrvatske,
S. Boj an in : Problem eksploatacije
prirodnih sastojina u SR Hrvatskoj,
S. S e v e r : Strategija razvoja mehanizacije
radova u šumarstvu,
S. S c v e r i D. H o r v a l : Sabi janje
tla pri izvlačenju i vuči drva teškim
traktorima, i
D. Prgin: Šume s posebnom namjenom
na području dalmatinskog krša.
Kako prednji popis objavljenih tema
predočenih na Savjetovanju pokazuje, da
su one heterogene. Neke od njih su kamenčići
za mozaik povijesti hrvatskog
šumarstva, a neke i za neposrednu »upotrebu
«. Mjesto podrobnijeg prikaza, a i
suprotstavljanja nekim tezama, zainteresiranima
je najbolje, da se neposredno s
njima upoznaju. U koliko ne raspolažu
s Glasnikom, vjerujem da mogu dobiti
posebne otiske (separate) ili fotokopije
odnosnog članka. U okviru ovog prikaza
samo dva upozorenja. U »Biljnom svijetu
Biokova« Jur e Radić, inače biolog,
dao je prosjek biljnog svijeta ove planine
od arktotercijarnih elemenata do današnjeg
stanja koje je rezultat i djelovanja
čovjeka kako negativnog (destruktivnog)
tako i pozitivnog. Pozitivnog u


** Koji »crni bor«? Pinus nigra ssp austriaea
Aschers et Graebn. ili P. n. ssp. larieio Poir. —
sin. P. n. larieio var. eorsieana Loud., jer se obje
suvrste nalaze u Istri, a ovaj drugi ima jači prirast
u odnosu na prvi (v. Sum. list 1946. — bor
brzac, tada naveden kao P. n. var. villeta barrea
Giacobe).