DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ACTA HISTORICO-OECONOMICA IUGOSLAVIAE Vol. 14 i Vol. 15 S godišnjakom »Acta historico-oecono mica Iugoslaviae« u Šumarskom listu u poznali smo se 1985. godine (br. 3—4) u prikazu desetog sveska, sveska koji sadrži pojedine teme materijala iz povijesti šu marstva naše države. Izdavač ACTA je Ko misija za ekonomsku historiju Jugoslavije u redakciji u kojoj se nalaze predstav nici svih Republika. Međutim težište izda vačkog rada je u Zagrebu, u Zavodu za ekonomska istraživanja JAZU i »Škol skom knjigom« kao nakladnikom i suiz davačem te na Prof. dr. Ivanu E r c e g u kao glavnom i odgovornom uredniku. Ova dva sveska ACTA sadrže 28 radova s područja stočarstva od čega 9 za područje Hrvatske. U 14. svesku nalazi se pregledni rad o gorskom velebilju (Atropa belladona L.) kao narodnom lijeku za ljude i neke domaće životinje a u 15. i prikazi te recenzije šest domaćih publikacija (knjiga). Kako se šumarstvo u prošlosti ne može razmatrati, pa ni razumjeti, bez poznavanja prošlosti stočarstva, to su i ova dva sveska vrijedan doprinos ovome razumijevanju. Uostalom, do primjene motorizacije u šumarstvu šuma nije služila u manjem ili većem opsegu u prehrani i uzgoju stoke, nego su konji i volovi bili nužna snaga za izvlačenje i prijevoz drva iz sječina i šume, pa i na veće udaljenosti (npr. od Karlovca do Rijeke, i dr.). Međutim, kako je opseg Šumarskog lista, iz financijskih razloga, ograničen, to ćemo se zadržati samo na nekim podacima iz ova dva sveska ACTA h.-e. Iugoslaviae za Hrvatsku. Tako iz 14. sv. navodimo I. dio rada I. E r c e g a »Stočni fond kao izvor u održavanju materijalnog života stanovništva «. Iz tog rada citiramo konstataciju »da je moderna armija gotovo u svim zemljama dala direktan ili indirektan poticaj za uvećanje i poboljšanje stočnog fonda« (str. 16). Odmah da navedemo i rad Z. Ž v o r c a »Stočarstvo brdsko-planinskog područja SR Hrvatske u uvjetima općenarodnog obrambenog rata« (u 15. sv.) koji ne tretira prošlost nego sadašnjost (i budućnost), jer su »mogućnosti za stočarsku proizvodnju danas i u ratu velike i treba poduzeti sve kako bi se ta proizvodnja povećala...« (str. 131). Dakako da nije izostavljena ni koza, ali da se »oplemenjivanjem domaće koze.. povećava mliječnost na 300 do 400 litara kozjeg mlijeka i dobiti 2 jareta godišnje «, a »optimalan broj koza u privatnom vlasništvu bio bi 5 do 8« (str. 137). Međutim »dalji razvoj stočarstva na tom području trebalo bi usmjeriti (i) melioracijom pašnjaka (te) zasijavanjem livada « (str. 135). Za ličke šumare svakako je zanimljiv i rad A. Rukavine »Povijesni razvoj stočarstva na Velebitu« u kojem citira i preporuku Prof, dr. Ive H o r v a t a (botaničara) da bi bilo potrebno »u pogodnim dolinama ili obroncima provesti torenje pašnjaka« tj. boravkom ovaca nekoliko noći u toru, koji bi se prenosio (15. sv., str. 10). Navedimo još rad Mladena A n č i ć a, iz Instituta za istoriju u Sarajevu, »Gospodarski aspekti stočarstva Cetinskog komitata u XVI. st.« (tj. u Cetinskoj krajini). Naime, dokumenti iz XIV. stoljeća nabrajaju polja, vinograde, livade, pašnjake, gajeve i šume. (str. 71). Kako su i gajevi korišćeni za napasanjc stoke |