DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 92 <-- 92 --> PDF |
U. Golubović: Gospodarenje šumama u našim ekološkim uvjetima, J. Biskup : Položaj samoupravljanja u šumarstvu SR Hrvatske nakon donošenja novog Zakona o šumama, B. Kraljić: »Trošak drvne sirovine « u djelatnosti iskorišćivanja šuma pri tzv. teritorijalnoj i tzv. funkcionalnoj organizaciji šumarstva, J. Radić : Biljni svijet Biokova, K. Kauz 1 ari ć i N. Kružić: Prilog proučavanju uzroka i trendova propadanja šuma, T. Martin o v i ć, A. V r a n k o v i ć i M. Pe r nar : Neke pedološke karakteristike fitoklimatskog područja Velebita, M. V i d a k o v i ć, A. K r s t i n i ć, P. Đ u r a s o v ć i D. K a j b a : Uspijeva nje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na području arboretuma Trsteno, I. H e r p k a, J. M a r k o v i ć i N. 7. i v a n o v : Uzgoj topola i vrba u ekološkim uslovima Hrvatske, T. Starčević: Prirodna obnova lužnjakovih sastojina u uvjetima slabog i neredovitog uroda sjemena, J. Skenderović: Neke šumskouzgojne osobine obične breze (Betula pendula Roth) u panonskom gorju Hrvatske, M. Glavaš: Stanje objekata za proizvodnju višegodišnjih biljaka u SR Hrvatskoj u 1987. godini, A. Tomašević: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljavanje, V. Ivančević: Krške šume naše Republike,* Š. Meštrović: Šume u privrednom razvoju SR Hrvatske, Š. Meštrović i R. Laginja: Gospodarenje šumama hrasta crnike, (Orno-Ouerccluiu ilicis Br.-Bl.), * Bez obzira što je »krš« kao oznaka za područje vapnenastodolomotnih stijena uveden i u Zakon o šumama, adekvatniji je naziv »kras« pa prema tome i šuma kraškog područja (kao šume poplavnih područja, npr.). A. P r a n j i ć i N. L u k i ć : Razvoj stabala crnog bora i hrasta medunca istarskog područja,** Z. Kalafadžić i V. Kušan: Ustanovljavanje stanja šuma na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka, R. Sab a d i, A. Krznar, M. J akovac i N. Miler: Općekorisne funkcije šuma i problem njihova vrednovanja u razvoju narodnog gospodarstva, S. Tomanić, V. Vondra i M. M a r t i n i ć : Problemi razvoja informatike u šumarstvu SR Hrvatske, S. Boj an in : Problem eksploatacije prirodnih sastojina u SR Hrvatskoj, S. S e v e r : Strategija razvoja mehanizacije radova u šumarstvu, S. S c v e r i D. H o r v a l : Sabi janje tla pri izvlačenju i vuči drva teškim traktorima, i D. Prgin: Šume s posebnom namjenom na području dalmatinskog krša. Kako prednji popis objavljenih tema predočenih na Savjetovanju pokazuje, da su one heterogene. Neke od njih su kamenčići za mozaik povijesti hrvatskog šumarstva, a neke i za neposrednu »upotrebu «. Mjesto podrobnijeg prikaza, a i suprotstavljanja nekim tezama, zainteresiranima je najbolje, da se neposredno s njima upoznaju. U koliko ne raspolažu s Glasnikom, vjerujem da mogu dobiti posebne otiske (separate) ili fotokopije odnosnog članka. U okviru ovog prikaza samo dva upozorenja. U »Biljnom svijetu Biokova« Jur e Radić, inače biolog, dao je prosjek biljnog svijeta ove planine od arktotercijarnih elemenata do današnjeg stanja koje je rezultat i djelovanja čovjeka kako negativnog (destruktivnog) tako i pozitivnog. Pozitivnog u ** Koji »crni bor«? Pinus nigra ssp austriaea Aschers et Graebn. ili P. n. ssp. larieio Poir. — sin. P. n. larieio var. eorsieana Loud., jer se obje suvrste nalaze u Istri, a ovaj drugi ima jači prirast u odnosu na prvi (v. Sum. list 1946. — bor brzac, tada naveden kao P. n. var. villeta barrea Giacobe). |