DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 93     <-- 93 -->        PDF

tom smislu, što je »triumfalni uspjeh uvođenja
novih vrsta dopro sve dotle da
briše razlike među regijama i stvara nove
zajednice od elemenata međusobno
udaljenih i raznorodnih flora«, pa »fitog´afi
klasičnih nazora svakodnevno su
šokirani činjenicom rušenja granica flornih
carstava i regija.« Autor konstatira,
da »za rastuće potrebe čovječanstva primarna
se vegetacija pretvara u antropogenu.
Tako će naskoro većina ljudi živjeti
u antropogenoj sredini«. U radnji
nema niti popisa vrsta niti njihovog rasprostranjenja
na Biokovu, ali o tome nas
upućuje popis literature uz radnju.


U radu Meštrović-Laginja treba
naglasiti njihovo upozorenje da »zbog
pejzažnih vrijednosti neke površine gariga
treba ostaviti prirodnom razvoju«. Ta


kve površine trebalo bi izdvojiti, prvenstveno
na lakše pristupnim mjestima, i
vidno obilježiti tj. staviti natpis, kako je
ta površina ostavljena za prirodni razvoj
vegetacije. Koristim ovu priliku upozoriti
no. prikaz »Šumarstva Dalmacije« objavljenog
u Zborniku Društva inženjera
i tehničara u Splitu 1958. godine (separat
se nalazi i u Savezu D1TŠDI Hrvatske,
kao i na rezultate istraživanja efekta podmladne
sječe u sastojini crnike započele
u Saveznom institutu za pošumljavanje i
melioraciju krša a objavljene u Šumarskom
listu (br. 5/1960).


Opseg ovog sveska Glasnika je 536 stranica
teksta više 11 listova snimaka na
bezđrvnom papiru. Svezak je izašao u
travnju prošle, 1990. godine.


Oskar Piškorić


BIBLIOGRAFIJA RADOVA ŠUMARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU


U izdanju Fakulteta1 nedavno je izišla
iz tiska »Bibliografija naučnih i stručnih
radova članova kolektiva Šumarskog fakulteta
Univerziteta u Sarajevu za period
1949—1989.« (Sarajevo, 1989). Rad je
objavljen u redakciji Redakcijskog odbora
a glavni i odgovorni urednik je prof,
dr. Vladimir Beus.


Šumarski fakultet u Sarajevu je osnovan
(de facto) zakonom u prosincu
1948. godine kao šumarski odsjek Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta, a počeo
s radom u veljači 1949. godine. Krajem
1958. godine dotadašnji odsjeci Fakulteta
(poljoprivredni i šumarski) su se osamostalili
i od tada djeluju kao samostalni
fakulteti — Poljoprivredni i Šumarski —
kao najviše naučne i nastavne ustanove
iz tih oblasti u SR Bosni i Hercegovini.


S edicijom Bibliografije Fakultet želi
obilježiti 40-godišnjicu svog postojanja i


1 Adresa izdavača: šumarski fakultet Univerziteta
Sarajevo, 71000, Zagrebačka ul. 20.


rada. Smatram da je to najbolji put da
ovaj jubilej Fakulteta bude time, pored
ostalog, ne samo obilježen nego i zapamćen.


»Bibliografija sadrži naučne i stručne
radove iz šumarstva, zaštite prirode, hortikulture,
a dijelom i prerade drveta.-
Obuhvata doktorske disertacije, magistarske
radove, referate sa naučnih i stručnih
skupova iz pomenutih oblasti u navedenom
periodu« (str. 3)


Bibliografijom su obuhvaćeni radovi
članova kolektiva Fakulteta od njegovog
osnivanja do kraja 1988. godine . U knjizi
su objavljeni i radovi pojedinih (starijih)
nastavnika, koji su objavljeni i prije
osnivanja Šumarskog fakulteta, ili
možda prije njihovog dolaska na fakultet.


´ Do 1962. godine Šumarski fakultet je u svom
sastavu imao i Drvno-industrijski odsjek. Te godine
je taj tehnološki odsjek prenesen (kao samostalni
odsjek) na Mašinski fakultet u Sarajevu.