DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 95 <-- 95 --> PDF |
se student Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Skopju prvi put upoznao s disciplinom koja proučava drvenaste biljke, tj. dendrologijom, a koja je jedna od ključnih disciplina visokoškolskog šumarskog obrazovanja. Time je započeto dugo putovanje dolinama i planinskim vrletima otkuda niču nova saznanja i nova otkrića. Tu su začeci prvih naučnih zbirki, herbarija i živih kolekcija, kasnije uobhčenih u univerzitetski udžbenik za dendrologiju, prvi ovakve vrste, napisan na makedonskom jeziku. Sadržaj knjige izgleda ovako: stranica Sadržaj 1—4 Uvod 5 Opći dio 6—41 Specijalni dio 42—520 Literatura 521—524 Registar naučnih imena 525—536 Registar narodnih imena 537, 538 U općem dijelu knjige (str. 6—41) obrađen je materijal na kojem se gradi sljedeći, specijalni dio o drvnim vrstama, domaćim i unesenim. Tu se govori o podjeli drvnih vrsta prema njihovom habitusu (drvo, žbun, povijuša) i o njima svojstvenim razmjerima, o njihovim organima, vegetativnim i generativnim, o nomenklaturi, o principima taksonomije. Posebno poglavlje obrađuje faktore vanjske sredine koji djeluju na drvne vrste. Pojmu biljnih areala posvećena je posebna pažnja, a geografskim flornim elementima među drvnim vrstama. Objašnjava se koji su uvjeti za pojavu i opstanak šumske vegetacije. Opisane su vegetacijske formacije kao sheme na sjevernoj polutki Zemlje prema shvaćanju poznatih autora, kao vodoravna smjena vegetacijskih zona i okomito članjenje, paralelizam promjena u vegetaciji pri udaljavanju od ekvatora u pravcu pola s jedne strane i pri udaljavanju u veće nadmorske visine s druge strane. Razlozi izmijenjenih odnosa u pravcu od ekvatora prema Antarktiku su u tome što kopnene mase kontinenata na dopiru blizu polarnih područja. Sadržaj Specijalnog dijela knjige (str. 42—518). U ovom dijelu knjige koji se i po svom obimu izdvaja dobivaju se, pri razumnom izboru, potrebne informacije za 526 taksa (sp, ssp, var.). Od njih 190 potiču iz drugih zemalja (egzote). Ovaj izbor obuhvaća osim onih stranih vrsta koje su se već duži niz godina pokazale otpornim u našim prirodnim uvjetima i druge vrste za koje postoje mogućnosti da i kod nas uspijevaju, o čemu govore rezultati iz maioobimnih opita. Sve zajedno čine 36% od opisanih taksona u knjizi. Kod izlaganja materije redoslijed sistematskih kategorija u cjelini je prema Tahtadžijanu. Pripadnici Cvijetnih ili Anthophyta ulaze u ovaj pregled sa 100 pripadnika klase Golosjemenih ili Gym.nospermae, a iz klase Pokritosjemenih ili Angiospermae sa 420 taksonomskih jedinica. Klasa Monocotyledoneae je zastupljena sa 6 brojeva. Opisu pojedinih vrsta drveća poklonjena je velika pažnja srazmjerno njihovom značaju kao sirovini koja je u nizu slučajeva nezamjenjiva, kao i zbog bioloških vrijednosti i ekološkog značaja za okolinu a i estetskih osobina. U opisima se vodila računa o prirodnim arealima kao i kulturnom arealu na kojemu se vrsta može uzgajati i u svrhu melioracije zemljišta te zaštite od erozije i drugih ekoloških utjecaja na okolinu. Morfološke osobitosti vrsta uspješno ilustriraju mnogobrojne fotografije od kojih je znatan broj originala autora ove knjige. Zavisnost o ekološkim uvjetima staništa dolazi do izražaja na primjer i u ugroženosti ili otpornosti od parazita. Za pojedine vrste dendroflore dovoljno široko je predviđen obim opisa. Više od polovice pa do nekoliko cijelih stranica bilo je predviđeno da se koristi kod ovećeg broja vrsta i to od četinjača kod 40, a od širokolisnih kod 90 vrsta. Isku 93 |