DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 100     <-- 100 -->        PDF

defolijatora. Takav napad savijača je bio do tada neviđen u našim šumama.
Hrast kitnjak se je najintenzivnije sušio u predjelima na nadmorskoj visini
od 600—700 m. Tu je vjerojatno bio najjače pogođen sušom a pretpostavlja
se da je polucija u tom horizontu bila najviše prisutna što su pokazala istraživanja
Prpića i suradnika u Gorskom kotaru.


Sušenje pitomog kestena je u stalnom blagom porastu. Ne jedini ali najvažniji
uzročnik sušenja i propadanja pitomog kestena je rak kore (Cryphonectria
parasitica Barr.). U Evropi je bolest prvi puta registrirana 1938. (Đenova),
a u nas 1950. Danas je oboljenjem obuhvaćen cijeli areal rasprostranjenja
u kontinentalnom i submediteranskom dijelu. Smatramo da su navedeno
oboljenje i suša, dakako uz imisiju, glavni uzročnici sušenja.


SI. 3. Sušenje vršnih grana hrasta lužnjaka zbog višekratnog napada zlatokraja


Krajem 70-tih godina registrirana su prva sušenja lipe na području Virovitičke
Bilogore. Istraživanja su pokazala da sušenje počinje promjenama
u krošnji. Lišće mijenja boju a zatim slijedi odumiranje grana. U isto vrijeme
uočavaju se promjene na pridanku debla, gdje kora uzdužno puca. Proces
propadanja od prvih simptoma venuća do sušenja traje relativno kratko,
obično jednu vegetaciju. Kod posušenih stabala javlja se slojevita trulež drveta
po godovima. Nađeno je više gljivičnih oboljenja, ali primarni uzročnik
je mednjača (Armillaria tncllea Wahl. Kum.). Da je nesumnjivi uzročnik sušenja
i propadanja lipe mednjača potvrđuje činjenica da je registrirano najjače
sušenje lipe u monokulturama. U isto vrijeme registrirana je znatna broj