DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 101 <-- 101 --> PDF |
nost štetne entomofaune a napose Lepidoplera kojih gusjenice kao defolijatori reduciraju lisnu površinu do 80%. Napad mednjače i defolijacije, osobito u monokulturama lipe su glavni uzročnik njenog sušenja i propadanja. U razdoblju 1985—90. prvi puta u nas registrirano je znatnije sušenje graba. Biotički uzročnici nisu istraživani. Pretpostavlja se da su suša i polucija primarni uzročnici sušenja graba. Javor na mnogim lokalitetima napada gljivično oboljenje Rhytisma acerinum (Pers.) Fr. koja mu smanjuje asimilacionu lisnu površinu. Štetna entomofauna nije dovoljno istražena premda je poznato da ga napadaju defolijatori drugih listača. Javor se pokazao izuzetno osjetljiv na zagađenje zraka kada reagira odumiranjem rubova lišća. LISTOPADNE I ZIMZELENE ŠUME JADRANSKOG PODRUČJA Listopadne i zimzelene šume (Q. ilex) jadranskog područja već 10 godina ugrožava gubar na više lokaliteta od Istre do Dubrovnika (Brioni, Cres, Lošinj, Silba, Split, Pelješac i Mljet). Gradacija gubara, pa prema tome i golobrst traje 3 godine i ponavlja se svake 3 do 5 godine. Hrastov savijač je uz gubara drugi po značaju defolijator na jadranskom području. Napada samo listopadne hrastove. Osim zelenog hrastovog savijača na području sjeverozapadno od Zadra nađeno je u 1987. god. osam vrsta drugih gusjenica. Šume medunca i cera ostale su kompletno bez lišća. Situacija je još složenija gdje na istom lokalitetu dolazi savijač i gubar. Hrastovi savijači su permanentno prisutni iako se kod njih može govoriti o razdobljima jačeg i slabijeg napada. U okviru rada na Anketi o sušenju šuma registrirani su jaki napadi hrastova prstenara (Coraebus bifusciatus 01.). To je rašireni i primarni štetnik hrastova. Jače napada crniku a u manjoj mjeri medunac i cer. U kontinentalnim predjelima napada samo vršne grane, a na Jadranu napada i donje dijelove krošnje. Iz literature je poznato da tople i sušne godine pogoduju njegovu razvoju i prenamnoženju, što se upravo događa u posljednjem desetljeću. Napad navedenog štetnika na Jadranu, osobito na Brionima i Braču poprima epidemijski karakter. CRNOGORIČNE ŠUME KONTINENTALNOG PODRUČJA Ekonomski važnije vrste u crnogoričnim šumama su jela, smreka i borovi. Fitopatološki i entomološki kompleks kontinentalnih crnogoričnih šuma nije dovoljno istraživan. Među glavne uzroke sušenja spadaju promjena klime osobito duga sušna razdoblja i imisije. Nije pojašnjeno zašto sada u procesu intenzivnog sušenja, osobito jele izostaju oni tipični primarni štetnici defolijatori kao na primjer jelin moljac (Argyresthia fund&lla F. R.), koji su masovno bili prisutni na početku procesa sušenja 50-tih i 60-tih godina. Jedino je prisutnost gljivičnih oboljenja, a naročito mednjače permanentna, jer su već davno zapažena sušenja jele u krugovima. Jedino je nedvojbeno našim istraživanjima dokazan porast brojnosti potkornjaka i ksilofagnih insekata koji već u dubećem stanju napadaju četinjače. To se veoma često do |