DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 103     <-- 103 -->        PDF

dinih grupa štetnika koji izazivaju defolijaciju. Višekratna i uzastopna defolijacija
može izazvati sušenje, a pogotovo ako koincidira sa drugima nepovoljnim
ekološkim faktorima. Ona je jedna važna komponenta u kompleksu
faktora koji djeluju u interakciji. Suzbijanje defolijatora može odgoditi ili
spriječiti fatalne posljedice koje dovode do sušenja šumskih sastojina.


LITERATURA


Androić , M. (1978): Entomološki faktor u lancu uzroka koji dovode do poremetnje
ekološke ravnoteže u šumskim ekosistemima. Šumarski list, 458—464,
Zagreb.


Bilandžija , J. (1989): Reagiranje šumskih vrsta na polutanate. Radovi br. 80,
191—208, Šumarski institut Jastrebarsko.
Cambell , R. (1979): Gypsy moth: Forest influence. U.S. Forest Service, Agricultural
Information Bulletin 423, Washington.
Harapin , M. (1988): Štetna entomofauna u šumama SR Hrvatske. Radovi br. 75,
129—133, Šumarski institut Jastrebarsko.
Harapin , M. (1989): Utjecaj defolijacije na sušenje hrastovih nizinskih šuma.
Glasnik za šum. pokuse br. 25, 155—160, Šumarski fakultet Zagreb.
Kovačević , Z. (1956): Primijenjena entomofauna. III knjiga, Zagreb.
Marcu , Gh. et al (1966): Studiul cauzelor sial metodelor de preveniere si combatere
a uscarii stejarului. Institut de cercetari forestiere. Bucuresti.
Manojlović , P. (1926): Sadanje stanje hrastovih šuma u Slavoniji. Spomenica:
Pola stoljeća šumarstva, Zagreb.


Mikloš, I. (1976): Stereonychus fraxini Deg. (Curcalionidae, Col.) and the dying
back of field ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) in Lowland mixed forests of
pedunculate oak in Yugoslavia. XVI IUFRO World Congress, Oslo.


Prpić , B. (1986): Ekologija šuma — razvoj i problemi. Šumarski list 7—8, str.


279—281, Zagreb.
Schwerdtfeger , F. (1970): Die Waldkrankheiten, Paul Parey, Hamburg.
Schvester , D. (1985): Les insectes et la foret francaise. Revue forestiere fran


caise Nu. special, 45—64.
Spaić, I., Glavaš, M. (1988): Uzročnici šteta na lužnjaku u Jugoslaviji. Glasnik
za šum. pokuse br. 25, 199—226, Šumarski fakultet Zagreb.
Vajda , Z. (1971): Uloga klime u sušenju šuma. Glasnik za šum. pokuse br. 28,
67—87, Šumarski fakultet Zagreb.
Vajda , Z. (1978): Utjecaj klimatskih faktora na rast i zdravstveno stanje šuma.
Schweizerische Zeitschrift fur Forstwessen, No 10.


The Significance of Biological Factors in the Dieback of Forests


Summary


Among all broadleaved species the Pedunculate Oak is effected by the largest
number of harmful insects, while damage and threat to it is much higher than
in other parts of Europe. Up to 6 years ago gipsy moth (Lymantria dispar L.) was
the most important harmful insect of the Pedunculate Oak. During the period of
most intensive dieback of the Pedunculate Oak, apart from the gipsy moth the
following defoliators were permanently present: oak leaf-roll moth (Tortrix virv
dana L. Archips crataegana Hb. A. xylosteana L.), browns-tail moth (Euproctischrysorrhoea L.), winter moth (Eranis defoliaria CL, Operophtera brumata L.
Himera pennaria L.), oak-tree Tenthredinidae (Apeihymus abdominalis Lep., A.
braccatus Gmel.), sovice (Orthosia cruda Schiff., Acronicta aceris L.), etc. Massive
dieback of the Pedunculate Oak began in 1910 and has continued up to the present
day.