DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 105 <-- 105 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*425.1 (497.13) Sum. list CXV (1991) 203 UTJECAJ IMIS1JA NA ŠUMSKE EKOSISTEME HRVATSKE Nikola KOMLENOVIĆ, Petar RASTOVSKI* SAŽETAK: Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da onečišćenje ima veliki negativkii utjecaj na šumske ekosisteme Hrvatske. Od zračnih polutanata najviše je istraživan štetni utjecaj S02 i produkti njegove konverzije. Manje su izučavani NOr, O3 i flouridi. S02 ima za Hrvatsku posebno značenje, jer domaći ugalj sadrži puno sumpora, a postrojenja koja ga troše nemajuuređaje za od sumpor avanje. Pored toga daljinskim transportomznačajne količine sumpora pridolaze iz. drugih zemalja. U tom pogledu posebno značenje imaju zapadne ciklonske aktivnosti. Kako je na području istočne Istre i Riječko-bakarskeindustrijske zone podignuto niz velikih postrojenja koja koriste ugalj (termoelektrane, rafinerija nafte, koksara i dr.) vegetacijaistočne Istre, Riječko-bakarske regije te šume Gorskog kotara jako su izložene štetnom utjecaju SOi. U blizini spomenutih izvora, kao i na području velikih gradova(Zagreb, Karlovac i dr.), S02 djeluje direktno na vegetaciju. Pored ostalog to se odražava i u visokim S-koncentracijama u asimilacijskim organima. Podalje od izvora S02 dolazi najprije do suhog, zatim vlažnog deponiranja sumpora, a preostali manji dio se daljinski transportira. Na ovom dosta prostranom području dolazi do punog izražaja indirektno djelovanje S02 na šumske ekosisteme, što se posebno manifestira u »novovrsnom« propadanju šuma. Konverzija SO> u u druge spojeve i njegovo deponiranje ima za posljedicu da od Kvarnerskog zaljeva preko Gorskog kotara i dalje opadaju koncentracije sumpora u Ušću, odnosno iglicamadrveća, ali se povećava učestalost kiselih kiša. Na području Gorskog kotara gdje je najveći areal naše najoštećenije vrste drveća, obične jele, ukupne S-depoz.icije kreću se oko 4t S/km2 godišnje. Metodom mikrostaništa na gotovo čitavom području Hrvatske utvrđeno je prisustvo imisijske acidifikacije šumskih tala. Ovajje proces posebno izražen u zapadnoj Hrvatskoj. Isto vrijedi i za. opterećenost naših šumskih ekosistema olovom i drugim teškim metalima. Ovim procesima najviše su izložene u zapadnoj Hrvatskoj sastojine na jugozapadnim ekspozicijama i višim nadmorskim visinama, a u istočnoj Hrvatskoj sastojine na južnim ekspozicijama i hrptovima Slavonskog gorja. Visoke koncentracije olova utvrđene su u okolišu termoelektrane Plomin i uz saobraćajnice. * Dr. Nikola Komlenović, cir. Petar Rastovski, šumarski institut Jastrebarsko 203 |