DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 110 <-- 110 --> PDF |
vremenskih prilika, starosti tih organa i si. Na sadržaj sumpora u asimilacijskim organima ne utječu samo koncentracije SOj u atmosferi, već i sadržaj sumpora u tlu. Sa ciljem da dobiveni podaci što vjernije održavaju sadržaj SO;. u atmosferi nastojali smo se ograničiti na što manji broj vrsta drveća, a koje su zastupljene na što širem području Hrvatslke. Četinjače bolje indiciraju opterećenost atmosfere sumpor-dioksida jer se njihove iglice zadržavaju tijekom čitave godine. Polazeći od iznesenog ocijenili smo da su za ova proučavanja najprikladnije obična smreka, koja je zastupljena u prirodnim sastojinama i kulturama u čitavom kontinentalnom dijelu Hrvatske od Velebita i Gorskog kotara pa sve do Vukovara, te crni bor čije kulture nalazimo u gotovo čitavoj Hrvatskoj. Značajno je i to što ove vrste imaju sličan sadržaj sumpora u iglicama, a za običnu smreku utvrđene su i granične vrijednosti koncentracija sumpora (Schnopfhagen, 1985). Postotak S u suhoj tvari 1 god. iglice 2. god. iglice <0.08 <0.11 sigurno neopterećeno 0.09—0.11 0.12—0.14 granično područje 0.12—0.14 0.15—0.17 lako opterećeno 0.15—0.17 0.18—0.20 opterećeno >0.18 >0.21 jako opterećeno Već su prva naša istraživanja pokazala da crni bor na području Šumarije Labin, gdje se nalazi termoelektrana Plomin, ima značajno više koncentracije sumpora u iglicama od crnog bora na području središnje Istre i nekih drugih područja Hrvatske u kojima se koncentracije sumpora približavaju prirodnim vrijednostima, karakterističnim za ovu vrstu drveća (Komlenović i Pezdirc 1987). Ponovljena i proširena istraživanja potvrdila su ove rezultate (K o m 1 en o v ić 1989). Pored Plomina i općenito istočne Istre, povišene S-koncentracije sumpora utvrđene su u okolišu Pule i sjeverozapadnom dijelu Istre, gdje treba računati sa blizinom koparske i tršćanske industrijske zone te sa Tvornicom cementa u Umagu. Na sjevernom dijelu otoka Cresa, koji se nalazi u blizini Koksare u Bakru i Rafinerije nafte u Urinju, crni bor sadrži u iglicama više sumpora od crnog bora iz južnog, imisijama manje utjecajnog dijela Cresa (K o role n o v i ć 1989, Komlenović i sur. 1990). Vrlo visoke koncentracije sumpora utvrdili smo i u iglicama četiri vrste četinjača na području Zagreba, posebno njegovom središtu (Komlenović , 1990). Tako npr. na raskršću Savske ceste i Ulice 8. maja, gdje je u 1986 87. godini srednja godišnja koncentracija SOn u atmosferi iznosila 124 ng/m3, u iglicama tise utvrdili smo 0,327% S. U Đorđićevoj ulici koncentracija SCX u zraku bila je 113u.gm:i, a sadržaj S u iglicama tise 0,263 te omorike 0,286%. S druge strane u Utrinama, gdje je koncentracija SO;, u zraku bila najniža na području grada Zagreba (34ug/m3), smreka je u iglicama sadržavala 0,111% S, a crni bor 0,101% S. |