DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 140 <-- 140 --> PDF |
IVO PODHORSKI, dipl. ing. (1899—1991) 1. veljače 1991. godine, preminuo je uslijed nesretnog slučaja u 92. godini života, Ivo Podhorski, istaknuti šumarski stručnjak, te najstariji šumarski inžinjer u Hrvatskoj. Ostavlja ožalošćenu suprugu Ljubicu rođ. Šepec, kojoj je bio odani suprug. Oproštaj od našeg dragog Ive obavljen je na Mirogoju 5. veljače 1991. godine, gd´je je u ime Saveza društva inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, njegov životni put i stručni rad prikazao je dipl. inžinjer Oskar Piškorić. Naš jubilarac rođen je u Zagrebu 15. studenog 1899. godine, kao sin poznatog arhitekta Stjepana Podhorskog. Pučku školu i gimnaziju polazio je u Zagrebu, gdje je maturirao 1917. godine. Nakon vojne obaveze na bojištu u Galici´ji, upisao se na šumarsku akademiju, koja je kasnije uklopljena u novo osnovani Gospodarsko- šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Budući da je također polazio i studij glasovira, te se bavio dirigentskim poslovima amaterskih pjevačkih društava, diplomirao je 1924. godine. Svoj radni vijek počinje u travnju 1925. godine, kao činovnički pripravnik Direkcije šuma na Sušaku, na poslovima uređivanja šuma. Ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva položio je u Beogradu 1927. godine. Krajem iste godine imenovan je za šefa Šumske uprave u Vranovini (kod Topuskog), gdje ostaje do kraja studenog 1934. godine, kada je premješten u Šumsku upravu u Đevđeliji. Ovo mjesto nije nastupio već je nakon mjesec dana, krajem prosinca 1934. godine premješten za šefa Šumske uprave u Glini. U Glini ostaje do 26. svibnja 1941. godine, kada je premješten u Ravnateljstvo šuma u Zagrebu, gdje radi na poslovima uređivanja šuma. Od studenog 1945. godine, radi u Okružnom odboru za Gorski kotar u Delnicama, a zatim u Kotarskom odboru Delnice, do kraja siječnja 1947. godine. Nakon toga prelazi za nastavnika Lugarske škole u Delnicama. U studenom 1947. godine, premješten je u Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu na referadu za intenzivni uzgoj topola, u svojstvu višeg stručnog suradnika, gdje je ostao do umirovljenja t. j . do 30. travnja 1962. godine. U institutu se našao na novom polju rada t.j. na osnivanju plantaža i intenzivnih kultura topole. Ovaj posao obavio je Podhorski uspješno pa je u Šumarskoj enciklopediji ocijenjen kao odlični stručni i znanstveni radnik za uzgoj euroameričkih topola. U toj temi napisao je i brojne članke, što je vidljivo u Šumarskoj enciklopediji, te iz napisa Oskara Piškorića »Dipl. ing. Ivo Podhorski — devedesetgodišnjak« (Šumarski list br. 3—5 1990. godine). Podhorski je bio višegodišnji član lugoslavenske komisije za topole, te član Fakultetskog savjeta Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1961. primio je povelju za zaslužnog člana Saveza inžinjeri i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, a 1967. godine za zaslužnog člana Jugoslavenske komisije za topole. Prilikom proslave 130-godišnji |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 141 <-- 141 --> PDF |
ce Hrvatsko-slavonskog šumarskog druš- Iva i 100-godišnjice izlaženja Šumarskog lista 1976. godine dodjeljena mu je zlatna medalja i povelja, kao priznanje za rad na području topolarstva. U mjestima gdje je živio tokom svojeg službovanja. Podhorski je uživao ne samo glas vrsnog i savjesnog šumarskog stručnjaka, već se pokazao i kao druš tven čovjek visoke kulture, koji je sudjelovo u radu pjevačkih društava u tim mjestima. S toga je ne samo među svojim kolegama i suradnicima, već i među tamošnjim građanima, ostao u trajnoj i svijetloj uspomeni. Za sve što je taj divni čovjek učinio, neka mu je vječna slava i hvala! R. Štraser |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 142 <-- 142 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne, stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu Saveza i društava. Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tablice) tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. Ukoliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. Ukoliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tablica, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem se postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tablice mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, pisaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablice, crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak može biti i fotokopija. Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBN O NAPLAĆUJ U po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv svojeg žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |