DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 19     <-- 19 -->        PDF

ISTRAŽIVANJA U BAVARSKOJ


Kako su štete u šumama nove vrste (umiranje šuma) pri mjedene najprije
u Njemačkoj, a najviše se istraživalo u Bavarskoj, raspra vit ćemo rezultate
i iskustva do kojih su došli njihovi istraživači u području propadanja
šuma. Napominjemo da su i naši kontakti s bavarskim istraživačima dobri,
a odvijaju se u okviru djelovanja organizacije Alpe-Jadran.


Vrlo intenzivno se istražuje u okviru projektne grupe za istraživanja
utjecaja štetnih tvari na šume (Projektgruppe Bavern zur Erforschung der
Wirkung von Umvveltschadstoffen).


Koordinatori grupe, gospoda Reuther i Kirchner, dali su na
osnovi timskih istraživanja za razdoblje 1983—1989. izvještaj s rezultatima
i sugestijama.


Najprije se navodi da nisu utvrđene zakonitosti propadanja šuma, a
kod opažanih šteta radi se o vrlo kompleksnom sklopu uzroka djelovanja
koji se mora promatrati na osnovi razlika u prostoru i vremenu u stojbinskim
i biološkim datostima te utjecaj imisija. Na osnovi dosadašnjih zapažanja
i trenutačnog popravka stanja ne može se zaključiti da je prošla opasnost
od propadanja šuma. Do danas nisu dovoljno objašnjeni uzroci propadanja
šuma, čemu je glavni razlog kompleksnost šumskog ekosustava.
Prema mišljenju većine istraživača koji se bave istraživanjem uzroka »umiranja
šuma«, radi se o kompleksu uzroka biotskih i abiotskih čimbenika gdje
onečišćenje zraka ima vrlo značajnu ulogu. Učešće pojedinih činioca potrebno
je razgraničiti prostorno i vremenski u spomenutom kompleksu
uzroka.


Unos kiselina djeluje na šumsko drveće neposredno i posredno. Bavarska
iskustva govore o velikoj otpornosti šumskog drveća na neposredan u-
Ijecaj S02 i NO;,.


Primjećeno je ispiranje hranjiva iz lista kiselim kišama. Stalno unošenje
kiselina u tla koja su slabo opskrbljena hranjivima, dovodi do njihova
zakiseljavanja i promjene kemijskih i fizikalnih svojstava te do manjka
hranjiva. Navedene promjene dovode konačno do sušenja drveća.


U području Alpa pojavljuju se značajne količine fotooksidanata između
kojih najvažniju ulogu ima ozon. U laboratorijskim pokusima je dokazano
da fotooksidanti utječu na smanjenje fotosinteze, da se pod njihovim utjecajem
smanjuje otpornost šumskog drveća na mraz, te da utječu na promjene
sadržaja tvari u biljkama što izaziva sekundarnu izmjenu tvari.


Kada O.i djeluje s ostalim štetnim tvarima pojačava se njegov nepovoljan
utjecaj.


Dušik se pojavljuje u biosferi emisijom od prometa i industrije kao
i radi korištenja u poljoprivredi. Kako u prirodnim uvjetima u šumskim
tlima nema viška dušika, šumsko drveće reagira na povećanje njegova sadržaja
povećanjem prirasta. To dovodi do povećane potrošnje ostalih biogenih
elemenata pa u siromašnim tlima dolazi do manjka hranjiva, do poremećaja
ravnoteže u ishrani, i do fiziološkog slabljenja šumskog drveća.
Prema mišljenju istraživača u Bavarskoj, klimatske promjene imaju vrlo
značajnu ulogu u propadanju šuma. Klima, promjene vremena, onečišćenje