DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ISTRAŽIVANJA U BAVARSKOJ Kako su štete u šumama nove vrste (umiranje šuma) pri mjedene najprije u Njemačkoj, a najviše se istraživalo u Bavarskoj, raspra vit ćemo rezultate i iskustva do kojih su došli njihovi istraživači u području propadanja šuma. Napominjemo da su i naši kontakti s bavarskim istraživačima dobri, a odvijaju se u okviru djelovanja organizacije Alpe-Jadran. Vrlo intenzivno se istražuje u okviru projektne grupe za istraživanja utjecaja štetnih tvari na šume (Projektgruppe Bavern zur Erforschung der Wirkung von Umvveltschadstoffen). Koordinatori grupe, gospoda Reuther i Kirchner, dali su na osnovi timskih istraživanja za razdoblje 1983—1989. izvještaj s rezultatima i sugestijama. Najprije se navodi da nisu utvrđene zakonitosti propadanja šuma, a kod opažanih šteta radi se o vrlo kompleksnom sklopu uzroka djelovanja koji se mora promatrati na osnovi razlika u prostoru i vremenu u stojbinskim i biološkim datostima te utjecaj imisija. Na osnovi dosadašnjih zapažanja i trenutačnog popravka stanja ne može se zaključiti da je prošla opasnost od propadanja šuma. Do danas nisu dovoljno objašnjeni uzroci propadanja šuma, čemu je glavni razlog kompleksnost šumskog ekosustava. Prema mišljenju većine istraživača koji se bave istraživanjem uzroka »umiranja šuma«, radi se o kompleksu uzroka biotskih i abiotskih čimbenika gdje onečišćenje zraka ima vrlo značajnu ulogu. Učešće pojedinih činioca potrebno je razgraničiti prostorno i vremenski u spomenutom kompleksu uzroka. Unos kiselina djeluje na šumsko drveće neposredno i posredno. Bavarska iskustva govore o velikoj otpornosti šumskog drveća na neposredan u- Ijecaj S02 i NO;,. Primjećeno je ispiranje hranjiva iz lista kiselim kišama. Stalno unošenje kiselina u tla koja su slabo opskrbljena hranjivima, dovodi do njihova zakiseljavanja i promjene kemijskih i fizikalnih svojstava te do manjka hranjiva. Navedene promjene dovode konačno do sušenja drveća. U području Alpa pojavljuju se značajne količine fotooksidanata između kojih najvažniju ulogu ima ozon. U laboratorijskim pokusima je dokazano da fotooksidanti utječu na smanjenje fotosinteze, da se pod njihovim utjecajem smanjuje otpornost šumskog drveća na mraz, te da utječu na promjene sadržaja tvari u biljkama što izaziva sekundarnu izmjenu tvari. Kada O.i djeluje s ostalim štetnim tvarima pojačava se njegov nepovoljan utjecaj. Dušik se pojavljuje u biosferi emisijom od prometa i industrije kao i radi korištenja u poljoprivredi. Kako u prirodnim uvjetima u šumskim tlima nema viška dušika, šumsko drveće reagira na povećanje njegova sadržaja povećanjem prirasta. To dovodi do povećane potrošnje ostalih biogenih elemenata pa u siromašnim tlima dolazi do manjka hranjiva, do poremećaja ravnoteže u ishrani, i do fiziološkog slabljenja šumskog drveća. Prema mišljenju istraživača u Bavarskoj, klimatske promjene imaju vrlo značajnu ulogu u propadanju šuma. Klima, promjene vremena, onečišćenje |