DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 28 <-- 28 --> PDF |
osjetljivom prostoru gdje su općekorisne funkcije jelovih šuma neophodne (pitka voda, erozija i bujice, klima i dr.) potrebno je odmah smanjiti opseg emisija. U tome smislu treba obustaviti rad koksare u Bakru, ugraditi uređaje za prečišćavanje kod riječke industrije i u Istri. 11. Potrebno je uporno ustrajati na smanjenju emisija sumpornog dioksida, dušičnih oksida i fotooksidanata te na ugradnji djelotvornih uređaja za prečišćavanje otrova kod industrijskih postrojenja. Niti jedno novo industrijsko postrojenje ne bi smjelo započeti s radom prije stavljanja u funkciju uređaja za prečišćavanje zraka ili vode. Osnovni razlog za ovo nastojanje je opasnost od daljnjeg opterećenja šumskih ekosustava, a poglavitomladog drveća posađenog poslije propadanja šuma kao i radi daljnje degradacije šumskih tala. 12. Šumske sastojine, skupine i grupe drveća i pojedinačna stabla uništena propadanjem potrebno je odmah obnoviti vrstama drveća koje odgovaraju dotičnoj stojbini. Kako se propadanje šuma događa u velikom prostoru ako se zapusti obnova, šuma će gubiti ekološki učinak a što će se odraziti kako na vodni režim tako i na sve ekološke funkcije šume. Zna se na primjer da šume u slivu Save neposredno utječu na preko 5 milijardi tona vode što predstavlja vrlo značajan učinak šume na naš dio sliva (intercepcija, transpiracija, evaporacija, retencija šumskih tala, površinsko otjecanje, opskrba izvora pitkom vodom). Ako prestane ili se naruši spomenuta funkcija šume nastupaju ekološke katastrofe u velikom prostoru (poplave, bujice, erozija, suše, neplodnost zasipanog tla i dr.). Radi ekoloških, ali i zbog sirovinsko-energetskih razloga šumu treba odmah obnoviti. 13. Radi korištenja neodgovarajuće mehanizacije u šumama se pojavljuje značajne štete. One iznose prosječno u Hrvatskoj 10%, a pojavljuju se u najvrijednijem dijelu stabla. Štete od mehanizacije dovode do smanjenja vitalnosti stabala i do nepovratnih oštećenja koja završavaju sušenjem stabala. Ove štete potrebno je potpuno isključiti. Suvremeno europsko šumarstvo ne pozna štete od mehanizacije. Stabla oštećena mehanizacijom predstavljaju 10%» najvrijednijeg dijela drvne zalihe hrvatskih šuma i neoprostiva su posljedica našega nemara i nestručnosti. 14. Propadanje šuma se može djelotvorno ublažiti ako poduzmeme ove mjere: — smanjimo emisije štetnih tvari u industriji, prometu, urbanim sredinama i poljoprivredi (pesticidi, umjetna gnojiva i dr.), — obnovimo propale sastojine i osiguramo visokostručan postupak s obnovljenim šumama, — štete od mehanizacije u potpunosti isključimo i — zadržimo današnju prirodnu strukturu hrvatskih šuma. 15. Sulfati i nitrati koji padaju s kiselim kišama ili suhim taloženjem u šume izazivaju promjene u šumskom tlu, a naročito u plitkim i siromašnim tlima (kalkokambisol, kalkomelanosol, rendzina, ranker). Navedene promjene dovode do sušenja drveća. Kako su u području Dinarskog gorja tla pretežno plitka, velika je opasnost da promjene u njima izazovu masovno propadanje šumskog drveća, koje je obično podpomognuto i sušama. Ovakva sušenja smo i dokazali u više lokaliteta u Gorskom kotaru (G 1 a v a č, et al. 1985). |