DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 28     <-- 28 -->        PDF

osjetljivom prostoru gdje su općekorisne funkcije jelovih šuma neophodne
(pitka voda, erozija i bujice, klima i dr.) potrebno je odmah smanjiti opseg
emisija. U tome smislu treba obustaviti rad koksare u Bakru, ugraditi uređaje
za prečišćavanje kod riječke industrije i u Istri.


11. Potrebno je uporno ustrajati na smanjenju emisija sumpornog dioksida,
dušičnih oksida i fotooksidanata te na ugradnji djelotvornih uređaja
za prečišćavanje otrova kod industrijskih postrojenja. Niti jedno novo industrijsko
postrojenje ne bi smjelo započeti s radom prije stavljanja u funkciju
uređaja za prečišćavanje zraka ili vode. Osnovni razlog za ovo nastojanje
je opasnost od daljnjeg opterećenja šumskih ekosustava, a poglavitomladog
drveća posađenog poslije propadanja šuma kao i radi daljnje degradacije
šumskih tala.
12. Šumske sastojine, skupine i grupe drveća i pojedinačna stabla uništena
propadanjem potrebno je odmah obnoviti vrstama drveća koje odgovaraju
dotičnoj stojbini. Kako se propadanje šuma događa u velikom prostoru
ako se zapusti obnova, šuma će gubiti ekološki učinak a što će se
odraziti kako na vodni režim tako i na sve ekološke funkcije šume. Zna se
na primjer da šume u slivu Save neposredno utječu na preko 5 milijardi
tona vode što predstavlja vrlo značajan učinak šume na naš dio sliva (intercepcija,
transpiracija, evaporacija, retencija šumskih tala, površinsko otjecanje,
opskrba izvora pitkom vodom). Ako prestane ili se naruši spomenuta
funkcija šume nastupaju ekološke katastrofe u velikom prostoru (poplave,
bujice, erozija, suše, neplodnost zasipanog tla i dr.).
Radi ekoloških, ali i zbog sirovinsko-energetskih razloga šumu treba odmah
obnoviti.


13. Radi korištenja neodgovarajuće mehanizacije u šumama se pojavljuje
značajne štete. One iznose prosječno u Hrvatskoj 10%, a pojavljuju se
u najvrijednijem dijelu stabla. Štete od mehanizacije dovode do smanjenja
vitalnosti stabala i do nepovratnih oštećenja koja završavaju sušenjem stabala.
Ove štete potrebno je potpuno isključiti. Suvremeno europsko šumarstvo
ne pozna štete od mehanizacije. Stabla oštećena mehanizacijom predstavljaju
10%» najvrijednijeg dijela drvne zalihe hrvatskih šuma i neoprostiva
su posljedica našega nemara i nestručnosti.
14. Propadanje šuma se može djelotvorno ublažiti ako poduzmeme ove
mjere:

smanjimo emisije štetnih tvari u industriji, prometu, urbanim sredinama
i poljoprivredi (pesticidi, umjetna gnojiva i dr.),

obnovimo propale sastojine i osiguramo visokostručan postupak s
obnovljenim šumama,



štete od mehanizacije u potpunosti isključimo i

zadržimo današnju prirodnu strukturu hrvatskih šuma.
15. Sulfati i nitrati koji padaju s kiselim kišama ili suhim taloženjem
u šume izazivaju promjene u šumskom tlu, a naročito u plitkim i siromašnim
tlima (kalkokambisol, kalkomelanosol, rendzina, ranker). Navedene promjene
dovode do sušenja drveća. Kako su u području Dinarskog gorja tla pretežno
plitka, velika je opasnost da promjene u njima izazovu masovno propadanje
šumskog drveća, koje je obično podpomognuto i sušama. Ovakva sušenja
smo i dokazali u više lokaliteta u Gorskom kotaru (G 1 a v a č, et al. 1985).