DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*631.4+546.4/.5/.8.001/2 Sum. list CXV (1991) 131 UNOS TEŠKIH METALA ONEČIŠĆENIM POPLAVNIM VODAMA U TLA NIZINSKIH ŠUMA ISTOČNE SLAVONIJE Nikola KOMLENOVIC, Branimir MAYER, Petar RASTOVSKI* SAŽETAK: U radu se iznose rezultati istraživanja sadržajateških metala u tlima nizinskih šuma četiri šumska bazena, uz Dravu — donji tok, uz Dunav, uz Savu — donji tok te za tla uz rijeke i vodotoke na području spačvanskih šuma. Tla plavljenadravskim, dunavskim i savskim vodama značajno su opterećenijaolovom, cinkom., bakrom, željezom i manganom nego tla okolnih neplavljenih terena. Sadržaj navedenih teških metala u riječnimsedimentima Drave i Dunava u pravilu je manji od onog u tlima poplavnih zona. Savski sedimenti imaju teži mehanički sastav, sadrže više organske tvari te imaju veću sposobnost vezanja teških metala. Ključne riječi: Olovo, cink, bakar, željezo, mangan, tla nizinskih šuma, unos onečišćenim poplavnim vodama, istočna Hrvatska. UVOD »Novovrsno« propadanje šuma najveći je problem šumarstva s kojim se u najnovije vrijeme susreću mnoge zemlje srednje Evrope, Sjeverne Amerike i drugih područja. Sasvim je razumljivo da pri tome nije mogla biti zaobiđena niti naša zemlja. Anketom o zdravstvenom stanju šuma u Republici Hrvatskoj utvrdili smo 26% oštećenih stabala u 1987. godini, a 32%, takovih stabala u 1988. godini (Prpi ć i sur. 1988). Na području Slavonije oštećenost šuma prema rezultatima spomenute ankete približava se republičkom prosjeku. U 1987. godini utvrđena je ovdje čak i veća oštećenost hrasta lužnjaka. Unatoč činjenici da se ova pojava danas vrlo intenzivno istražuje u mnogim, posebno najrazvijenijim zemljama, još uvijek se ne znaju svi njeni uzroci. Nizinski, kao i svi drugi šumski ekosistemi, izloženi su stalnom štetnom utjecaju zračnog onečišćenja. Njih, međutim, dodatno snažno opterećuje promjena režima podzemnih i poplavnih voda te stalno pogoršavanje njihove kvalitete (Prpi ć 1984, 1989, Maye r 1986, 1987, 1989 i dr-)- Iz istraživanja Mayer a i Pezdir c (1990) proizlazi da je na poplavnim lokacijama sjeverozapadne Hrvatske došlo do vrlo značajnog unosa * Dr. Nikola Komlenović, dr. Branimir Mayer, dr. Petar Rastovski, Šumarski institut, Jastrebarsko |