DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 52     <-- 52 -->        PDF

IZ ŠUMARSKOG LISTA 1891.


KAKO STOJI S PRODAJOM DRVA U PROŠLOJ JESENI?


»Kako smo predvidjali već početkom god. 1890., da će nam prodaja drva prema
prvašnjim godinam prilično loše izpasti, zbilja se je i dogodilo. Uzrok tomu
nepovoljnomu uspjehu, naročito glede hrastovine, jest prekomjerna produkcija
franceske dužice i ine bačvarske robe, koji su se sortimenti u veliko nagomilali
skoro na svih tržištih tako, da su ciene te vrsti robe znatno pale.


Baš tim povodom je i stegnuta za ovu sezonu prodaja hrastovih debala u šuman
krajiške investicionalne zaklade, kr. šum. erara i područnih imovnih obćina
u Slavoniji.«


To je uvodni tekst o podacima uspjeha dražbenih prodaja za sječnu sezonu
1890´91. Navodimo nekoliko primjera prodaje.


Krajiška investiciona zaklada iznijela na prodaju 10 »hrpa« (na 10 lokaliteta)
od kojih su dvije ostale neprodane (Sočna br. 5 i Somovac br. 22). Za ostalih osam
hrpa postignuta je veća cijena za 9% tj. prema procijenjenoj vrijednosti na 971.999
for. dražbom je dobiveno 1,065.294 for,


Kod Brodske imovne općine uspjeh je bio znatno slabiji, tj. dostalne cijene
bile su nezamerivo manje od iskličnih. Samo nekoliko primjera: u šumi Vrapčana
uz iskličnu cijenu na 17.199 for. ponuđeno je samo 17.293 for., za Kunjevce uz
iskličnu cijenu 16.315 for. dostalna je iznosila 16.325 for., itd. Stoga Zemaljska
vlada, Odjel za unutarnje poslove, u sklopu kojeg je bilo i šumarstvo kao nadzorna
vlast nad poslovanjem imovnih općina, takve ponude nije prihvatila odnosno
dražbe je poništila. Možda je karakteristično i to, da »hrpe« Slavir, Gradina,
Radiševo i istočne Kusare uopće nisu imale interesenata. Zato je raspisana nova
dražbena prodaja, za 29. prosinca 1890., koja je tek djelomično uspjela tj. za
prodane sječine postignuta je za cea &>k viša dostalna cijena, ali također nije
bilo interesenata čak za pet skupina isklične cijene od 95.335 for. Krivsko Ostrovo,
Ćunjevci, Vrapčana, Slavir i Gradina.


Jednako je tako bilo i s prodajom Kod Petrovaradinske i Križevačke imovne
općine. Kod ove posljednje, npr., za 306 hrastovih stabala u šumi Trupinski gaj
na iskličnu cijenu 5007 for. i 20 novč. dostalna je iznosila 5107 for. i 20 novč. ili
za 396 hrastovih stabala u Komuševačkom Lugu s iskličnom cijenom 11.604 for.
i 66 novč. dostalna je iznosila svega 11.711 for.


Razlog manjeg interesa bila je zasićenost tržišta dužicom, glavnim sortimentom:
dok je u prvih devet mjeseci 1889. godine izvezeno 48,33 milijuna dužica u
istom razdoblju izvezeno je svega 32,35 milijuna komada. Stoga »nadajmo se, da
će opet nastupiti normalni odnosi, jer buduć se je godine 1890. prodaja u svih
naših hrasticih stegnula, te se možemo sigurnošću boljoj prodaji hrastovine u
obće nadati«.


(Š. 1. br. 1. str. 40—42.)