DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Ne postoje potpuni i pouzdani statistički podaci o skupljenom žiru u
našim šumama, ali kada bi oni i postojali, to ne bi bili i podaci o ukupnom
urodu žira. On je uvijek veći, ponekad i znatno veći, od prikupljene količine.
Šumska gospodarstva u pravilu skupljaju samo onoliko žira koliko je dovoljno
za njihove vlastite potrebe, a rjeđe za prodaju. Prema Si ko r i (1989) u
godinama rekordnih uroda na području »Slavonske šume« Vinkovci manje
količine žira prodane su van radne organizacije. Tako je npr. 1985. god. jedan
dio skupljenog žira prodan Šumskom gospodarstvu Krnovo u Češkoslovačkoj
(Gračan, et al. 1988).


Događa se ipak da u rodnim godinama znatan dio žira ostaje u šumi.
Koliko će se pojedinih godina skupiti, to ovisi i o raznim drugim okolnostima.
Tako npr. čitamo u listu »Slavonska šuma«, br. 256 od 26. siječnja 1990.
da je u sjemenskim sastojinama Jasenovača, Ključevac i Zverinjak, na području
OOUR-a Uzgoja i zaštite šuma Podravska Slatina, u jesen 1989. godine
sakupljeno 13,5 tona žira i da bi količine bile vjerojatno veće da je cijena bila
na vrijeme utvrđena. Ili drugi primjer: prema usmenom saopćenju ing. J ureše
, na području Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci, skupljeno je u
jesen 1990. god. oko 20 vagona žira, a otprilike polovica te količine ostala je
u šumi, jer nije bilo potrebe za daljnjjim skupljanjem.


Događa se također da neke godine žir rodi dobro, čak i obilno, ali strada
od štetnih insekata, gljivica, ekstremnih temperatura i dr. i tako oštećen
postaje neupotrebljiv za sjetvu. Ako mu je kakvoća jako loša, onda se on
niti ne skuplja, ali se i tada kaže da »nije bilo žira«, što, dakako, nije točno
ako je riječ o rodnim ili nerodnim godinama.


Uglavnom se smatra da su nestašice žira rezultat slabe fruktifikacije
hrastovih stabala. Tako npr. prema S p a i ć u (1984) »urod žira nas decenijama
zabrinjava. Riječ je o obnovi sastojina, koje se međutim ne mogu obnavljati
bez uroda. Čitav proizvodni proces stoji, čeka, trpi ...«. Prema S i k o r i
(1984) »u posljednjih dvadesetak godina urod sjemena hrasta lužnjaka prilično
je neredovit i u cjelini gledano slab. Ustaljena je praksa da se potrebne
količine žira nabavljaju sa strane...« Prpi ć (1987) konstatira da »lužnjakova
stabla sve rjeđe rode žirom, pa je i prirodna i umjetna obnova hrastovih
sastojina otežana.« O istom problemu na području Šumarije Vrbovec raspravlja
Starčević (1990).


Jedan je od uzroka povremenih nestašica i taj, što urod, bez obzira na
količinu, često nije dovoljan za povećanu potrošnju, naročito kvalitetnog žira.
Prema Maksim o vic u (1983) »šumarski stručnjaci poklanjaju sve više
pažnje obnovi i podizanju novih hrastovih šuma. Za takvu orijentaciju postoji
velika potražnja kvalitetnog sjemena u nas i vani. Za sada najviše se traži
žir nizinskog hrasta Quercus robur, a sakupljene količine ne zadovoljavaju
potražnju.« Tako je npr. na području »Slavonske šume« Vinkovci 1989. god.
skupljeno 496 tona žira, što je nadprosječna količina za razdoblje 1974—1989,
ali ipak za oko 20 tona manja od potreba (Si ko r a, 1989).


Sredinom sedamdesetih godina žir se počeo upotrebljavati u rasadničkoj
proizvodnji hrastovih biljaka, a proizvodnja uglavnom raste. Primjerice na
području »Slavonske šume« Vinkovci površina rasadnika 1979. god. iznosila
je 86 ha, 1982. god. 170 ha, a 1989. god. oko 200 ha (Si kora , 1989). Kao
primjer za povećanu proizvodnju hrastovih biljaka neka posluže podaci istog
autora, prikazani u tab. 1 (Si ko r a, 1989).