DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 55     <-- 55 -->        PDF

U šumskim rasadnicima na području čitave Hrvatske 1987. god. proizvedeno
je preko 5 milijuna sadnica hrasta više nego prethodne, 1986. godine
(Glavaš, 1990).


Ne može se, dakle, pouzdano odgovoriti na pitanje koliko su nestašice žira
posljedija smanjene fruktifikacije hrasta, koliko eventualno pojačane pojave
šumskih štetnika i bolesti, a koliko povećane potražnje za kvalitetnim i zdravim
hrastovim sjemenom. Sigurno je samo to da proizvodnja često nije u stanju
zadovoljiti potražnju. A to znači da je potrebno temeljitije istražiti i po
mogućnosti otkloniti uzroke slabog uroda žira i tako povećati proizvodnju.


Tablica 1.


Broj sadnica hrasta lužnjaka proizvedenih na području »Slavonske šume«


1974—1989. god. (prema Si ko r i, 1989)
1974. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981. Opaska
1.450.000 1.975.000 1.110.000 4.787.000 1.776.000 1.440.000
1974—1984. bezŠ.G.
1982. 1983. 1984. Slavonska
5.245.000 4.987.500 5.655.000ukupno
28.425.500
prosjek
3.158.389
Požega


1985--1989.


1985. 1986. 1987. 1988. 1989.


ukupno prosjek


6.601.700 8.100.200 7.853.800 9.330.000 4.518.000 36.403.700 7.280.740
Prema S i k o r i (1989) »redovna opskrbljenost sjemenom (odnosi se uglavnom
na hrast lužnjak) ostaje i dalje kao limitirajući faktor prirodne i
umjetne obnove i svih radova koji su s njom povezani. Stoga istraživanja
mogućnosti utjecaja na urod imaju izuzetan značaj.«


UZROCI SLABOG URODA ŽIRA


U normalnim prilikama hrast lužnjak obilnije rađa sjemenom svake 3.
do 5. godine (Jovanović i Vukičević, 1983). Prema tome, slabi urod
žira izvan tih godina možemo smatrati normalnom pojavom. Nas, međutim,
zanima zašto nema žira ni u godinama koje bi — u skladu s tom zakonitošću


—
trebale biti rodne.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da i u rodnim i u manje rodnim godinama
veći dio uroda propada tijekom rasta i sazrijevanja žira od lipnja do
konca kolovoza. Tako je npr. Maksimovi ć (1982) utvrdio da je postotak
zdravog žira u sjemenskoj sastojini Kupinske grede 1978—1980 godine iznosio
svega 0,8—5,8%.
Koji su uzroci propadanja žira od pojave zametka do opadanja sa stabla
i kakva je u tome uloga industrijskih polutanata? Odgovor na to pitanje ukazao
bi na mogućnost poduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera radi povećanja
uroda žira.


153