DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 58 <-- 58 --> PDF |
U domaćoj i stranoj stručnoj literaturi, ali i u široj javnosti, prilično je rašireno mišljenje da su štete na drveću ne samo od insekata nego i od svih ostalih biotičkih, pa i abiotičkih faktora, posljedica djelovanja polutanata. Tako npr. Schiit t (1989) smatra da su primarni uzroci propadanja šuma štetne tvari u zraku, koje se od mjesta emitiranja prenose na velike daljine, a uz to djeluju abiotički i biotički štetni faktori, koji se mijenjaju prema mjestu i vremenu i napadaju već načetu šumu. Slično mišljenje, prema kojem je onečišćeni zrak prva i najvažnija karika u lancu uzročnika propadanja šuma, zastupaju Kauzlarić i Kružić (1990), a Prpić et al. (1988) navode da »poslije stres stanja koja se opetuju, pojavljuju se sekundarno, na fiziološki oslabljenim stablima štetni insekti i patogene gljive«. Štoviše, Prpi ć (1986, 1987) pretpostavlja da industrijski polutanti neizravno uzrokuju i slab urod žira. Prema tom autoru »razlozi slabe fruktifikacije hrasta lužnjaka su vjerojatno i u industrijskim polutantima. Oslabljena stabla hrasta lužnjaka napadaju insekti i bolesti — razarači žira, pa se slab urod često pripisuje samo njima«. Da li je, i koliko, takvo tumačenje procesa sušenja šuma točno i koliko se ono može primijeniti ni slab urod žira? U odgovoru na to pitanje valja poći od jedne činjenice koja je vrlo važna i općenito dobro poznata, ali se unatoč tome često zanemaruje: polutanti djeluju manje ili više štetno ne samo na drveće, nego i na insekte, na uzročnike biljnih bolesti i na sve ostale organske vrste koje žive u šumi, tj. na čitavu šumske biocenozu, pa i na čitav ekosistem. Svi članovi biocenoze nekog biotopa onečišćenog polutantima žive u istim nepovoljnim uvjetima promijenjene »kemijske klime«, iako pojedine vrste pokazuju vrlo različit stupanj osjetljivosti prema pojedinim polutantima. Zato se mijenjaju i sinekološki odnosi u šumskoj biocenozi, a to znači da se mijenja i stupanj štetnosti pojedinih vrsta insekata i patogenih mikroorganizama: neke postaju više, a neke manje štetne, dok se kod nekih u tom pogledu ne primjećuju bitne promjene. UTJECAJ POLUTANATA NA ŠTETNIKE I BOLESTI ŠUMSKOG DRVEĆA Polutanti utječu na šumske insekte na dva načina: direktno, tj. neposrednim kontaktom, i indirektno — pute m hrane . To znači da na gospodarski štetne vrste djeluju putem drveća na kojima ti štetnici žive i njima se hrane. Značenje tog utjecaja sastoji se u tome, što on mijenja trofičke uvjete štetnika, čime se povratno mijenja i njihov odnos prema biljci-hraniteljici, tj. mijenja se stupanj njihove štetnosti. Za razliku od direktno g utjecaja polutanata, koji je uvijek nepovoljan za sve vrste insekata, indirektn i je utjecaj različit, već prema tome da li se radi o primarnim ili sekundarnim štetnicima. Prema opće prihvaćenoj definiciji, primarni su štetnici oni, koji se hrane uglavnom fiziološki zdravim biljkama (većina defolijatora), dok sekundarni napadaju one biljke, koje su iz bilo kojeg razloga (suša, požar, defolijatori i dr.) fiziološki oslabile (većina potkornjaka i ksilofaga). Posve je, dakle, razumljivo da se u šumama koje se suše zbog polutanata, uglavnom baš ti štetnici pojavljuju u povećanoj brojnosti. Treba međutim naglasiti da se to događa ne zato što bi njihovom razvoju pogodovali polutanti, nego poboljšani |