DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 62 <-- 62 --> PDF |
ZAKLJUČCI U našim nizinskim šumama hrasta lužnjaka dolazi povremeno do nestašice žira, što znatno otežava prirodnu i umjetnu obnovu lužnjakovih sastojina. Te nestašice nastaju uglavnom kao posljedica slabe fruktifikacije, šteta na žiru od mnogobrojnih faktora žive i nežive prirode i povećane potražnje za kvalitetnim i zdravim hrastovim sjemenom. Uzročnici šteta na žiru uglavnom su poznati, iako još nedovoljno istraženi. S obzirom na to da i polutanti mogu štetno djelovati na fruktifikaciju šumskih vrsta drveća, aktualno je pitanje da li onečišćeni zrak izravno ili neizravno pridonosi slabom urodu žira u lužnjakovim šumama. Za sada se na to pitanje ne može odgovoriti potvrdno. Štoviše, nema ni dovoljno uvjerljivih dokaza da bi onečišćeni zrak bio uzrok, a pogotovo glavni, sušenja naših lužnjakovih šuma. Onečišćena atmosfera djeluje nepovoljno ne samo na drveće, nego i na insekte, patogene mikroorganizme i na sve ostale članove šumske biocenoze. Zbog različitog stupnja osjetljivosti pojedinih vrsta prema polutantima mijenjaju se i sinekološki odnosi u ekosistemu, a to može promijeniti i stupanj štetnosti pojedinih vrsta insekata i patogenih mikroorganizama. Tako se obično zbog promijenjenih trofičkih uvjeta, brojnost populacije sekundarnih štetnika povećava, a primarnih smanjuje. Vrlo velike štete od insekata-razarača žira pojavljivale su se u našim lužnjakovim šumama čitavih sto godina prije najnovijeg vala sušenja europskih šuma, koje se pripisuje uglavnom onečišćenoj atmosferi. Za sada nema dokaza da bi se u zadnjih desetak godina u tom pogledu nešto izmijenilo. Nije točno da stabla hrasta lužnjaka, fiziološki oslabljena polutantima, više napadaju insekti i bolesti-razarači žira. Ti štetnici i bolesti ne napadaju stablo nego žir, a to je nešto sasvim drugo, Osim toga glavni razarač žira, Balaninus glandium Mrsh., kao primarni štetnik preferira upravo zdravi žir, dok se patogene gljivice razvijaju na žiru koji je mehanički oštećen od insekata, glodavaca i drugih životinja. Zračni polutanti, ukoliko uopće djeluju na kakvoću žira, mogli bi samo pogoršati, a ne poboljšati trofičke uvjete za razvoj žirotoča. LITERATURA Alt um, B., 1873: Forstzoologie, Berlin. Bartovčak , D., 1984: Dosadašnja dostignuća i mogućnosti unapređenja gospodarenja nizinskim šumama. Diskusija. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje! (Separatum), Zagreb, str. 142—143. Druškovič , B., 1988: Rezultati citogenetskih istraživanja i njihov značaj za utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma. Savjetovanje »Propadanje šumskih ekosistema «, Igman, 1988, str. 179—197. E s c h e r i c h, K., 1914: Die Forstinsekten Mitteleuropas, Erster Band. Berlin. F u k a r e k, P., 1980: Bukva. Šumarska enciklopedija, 2. izdanje, 2. svezak. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, str. 221. G 1 a v a č, V., 1989: Zbog čega se štete od zračnih polucija prvo pojavljuju na starim, a ne na mladim stablima grmlju ili prizemnom rašću. Šumarski list, 6—8, Zagreb, str. 315—327. Glavaš , M., 1990: Stanje objekata za proizvodnju višegodišnjih biljaka u SR Hrvatskoj u 1987. godini. Glasnik za šumske pokuse, 26, Zagreb, str. 379—391. |