DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 7 <-- 7 --> PDF |
O PROPADANJU ŠUMA Propadanje šuma nove vrste (»umiranje šuma«) možemo i dalje držati ključnim problemom šumarske struke. Današnje stanje se u odnosu na prvu procjenu iz 1987. pogoršalo za kojih 40°lo jer toliko je danas više značajno oštećenih stabala čiji su izgledi za oporavak vrlo mali. Stanje je još gore budući da su oštećene iznad prosjeka glavne vrste drveća, obična jela i hrast lužnjak. S time u svezi su značajno oštećene bukovojelove šume Dinarskog gorja i nizinske šume srednje Posavine. Obje vrste su vrijedne kako ekološki tako i ekonomski i njihovo propadanje jeusko svezano uz ozbiljno narušavanje kako prirodne tako i gospodarske ravnoteže hrvatskog šumskog bogatstva. Šumarska struka može i zna obnoviti šume uništene propadanjem, ali nije u stanju spriječiti uzroke ove pojave. Danas se zna da je propadanješuma u uskoj svezi s povećanjem sumpornog dioksida, dušičnih oksida, ozona i drugih otrova u zraku. Zna se, međutim, da je propadanje šume povezano i uz klimatske ekscese te uz pojavu štetnika i bolesti koji dolaze na fiziološki oslabljela stabla. U nizinskim šumama koje predstavljaju naročito ekološko uporište u smislu usklađivanja vodnih odnosa u prostoru, ali i bioproizvodnje najvrijednijeg drva, velike se promjene događaju poradi izgradnje hidroelektrana, regulacije rijeka, melioracijskih radova i onečišćavanja rijeka čije poplavnevode ulaze u nizinske šumske ekosustave. Osim nemogućnosti utjecaja na klimatske ekscese možemo utjecati na većinu ostalih čimbenika koji ugrožavaju šume. Dužnost je šumarske znanosti da upozori na poznate uzroke propadanja šuma kao pokazivača ugrožavanja čovjekova okoliša i da nastoji zajedno s ostalim strukama utjecati na promjenu današnjeg stanja. Najznačajnije promjene trebale bi se dogoditi u zakonima koji se bave čistoćom zraka i vode te u njihovoj strogoj primjeni. Ovaj broj »šumarskog lista« posvećen je propadanju šuma nove vrste i borbi za podnošljiv čovjekov okoliš, odnosno nastojanju da se spriječi nehotičan suicid biosfere. V ekološkim krugovima gdje šumarska struka ima vrlo značajno mjestodrži se da prešućivanje spoznaje o ekološkim katastrofama koje prijete čovjekovu okolišu znači krivično djelo. Nastavimo li i dalje ovako uskoro će nam suditi. Prpić B. |