DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Brun e i Ellinghau s (1981) smatraju da su podnošljive koncentracije
za olovo u tlu 100 ppm, za cink 250—300 ppm i za bakar 100 ppm.


Prema tome u nekim dijelovima Nacionalnog parka »Risnjak« onečišćenje
olovom je kao i u ugroženim industrijskim područjima u Evropi (Koenies
, 1962), a na pojedinim mjestima sadržaj olova u A-horizontu tla je
visok kao u Oh-horizontu smrekovih sastojina uz autocestu Kassel-Hannover,
na 50 metara udaljenosti od kolosijeka (Tietz, 1983).


Apsolutno najviše koncentracije olova u tlu u Parku utvrđene su u šumskoj
zajednici jele s milavom (Calamagrosti-Abietetum). Ta zajednica uglavnom
zauzima više nadmorske visine na strmim stranama i grebenima. To je
u skladu s rezultatima istraživanja Glavača, Koenisa i Prpića(1985)
te rezultatima nekih drugih autora koji su utvrdili korelaciju između nakupljanja
olova i ostalih teških metala u tlu reljefnih oblika i nadmorske visine.


Onečišćenje tla olovom pratili su i na širem području Hrvatske: Marti nović
(1988), Martinović i Burlica (1985), Mayer (1987), Prpić
(1987), Prpić i dr. (1987), Vrbek i Pezdirc (1988), Sele tko vić
(1990). Zabrinjavajuće visoke koncentracije otkrivene su na područjima pod
industrijskim zagađenjem ali i na područjima koja su vrlo udaljena od bilo
kakva industrijskog zagađivača.


ZAKLJUČCI


Na osnovi utvrđivanja zakiseljavanja i sadržaja olova, cinka i bakra u
površinskom A-horizontu tla jelovih šumskih zajednica može se zaključiti:


— Jelove šumske zajednice u Nacionalnom parku »Risnjak« pod utjecajem
su imisija zračnih polutanata.
— Najmanji utjecaj imisija ustanovljen je u zajednici Btechno-Abietetum
koja je reljefno na najnižim položajima i zaštićenim uvalama.
— Od tri istraživane jelove zajednice najveći unos olova otkriven je u
zajednici jele sa milavom (Calamagrosti-Abietetum) i u zajednici bukve i jele
(Abieti-Fagetum »illyricum« s.l.). Sve su vrijednosti u tim plohama za sadržaj
olova iznad graničnih od 100 ppm.
— Unos cinka je manji i njegove vrijednosti prelaze granične od 300 ppm
u dvije plohe smještene u zajednici jele s milavom (Calamagrosti-Abietetum).
— Sadržaj bakra se kreće unutar dopuštenih graničnih vrijednosti od
100 ppm.
— Od svih 12 istraženih ploha samo je na tri plohe sadržaj ukupne
količine olova ispod granične vrijednosti. To su plohe br. 1, 3 i 4 i sve tri se
nalaze u zajcdnicijele s rebracom (Btech.no-Abietetum).
LITERATURA


Brline, 1L, Ellinghaus , R. (1981): Schwermetallgehalte in hessischen Boden
landvv. Forschung Kongressband, Trier, 38.
Friedman , B. (1989): Environmental Ecoloav. Toxic Elements. Academic Press,
INC, 53—63, London.
Glavač,V., Koenis, H., Prpić, B. (1985): Zur Imissionenbelastung der in


dustrieferner Buchen und Buchentannenwalder in den dinarische Gebirgen


Nordwestjugoslawiens, 15 Jahrestugung der Gessellschaft fur okologie, Graz.