DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 76     <-- 76 -->        PDF

UVOD


U okviru brige o zaštiti spontanih i antropogenih ekosistema, odnosno


o zaštiti čovjekove okoline od onečišćenja, sve se veća pažnja polaže i problemu
zakiseljavanja tla.
Kao prvi od mogućih izvora zakiseljavanja tla svakako je i pojava oborina
nižih pH vrijednosti. Zato se danas mnogobrojna istraživanja usmjeravaju
upravo na ispitivanje kemijskog sastava i reakcije oborina. Oborine
su postale ogledalo civilizacijske aktivnosti čovjeka. Naime, one su danas
otopine manje ili veće koncentracije, različitih ispušnih tvari industrije,
transporta itd, što se odražava i vi njihovoj reakciji.


U literaturi su tako poznati različiti podaci o kiseloj reakciji (pH) oborinskih
voda koji su dobiveni na različitim područjima Zemlje. Takve oborinske
vode s niskim pH vrijdnostima poznate su pod nazivom »kisele kiše«.
Najekstremniji primjer kisele kiše zabilježen je u Škotskoj u mjestu Pitlochry
1974. godine i to s pH 2,4 (V i e la Sage, Colin, Roulette


- C a d e n e, 1985. god.). Za usporedbu, približan pH ima i ocat. Prosječne
reakcije oborina u sjeverozapadnoj i zapadnoj Evropi, te u ugroženim područjima
SAD, prema istim autorima, kreću se između pH 3 i 5, dok čista
oborinska voda koja je u ravnoteži s 330 ppm atmosferskog CO. ima pH 5,6.
Praćenje tih pojava, promjena i njihovih posljedica i odnosa u atmosferi,
pedosferi i biosferi, postaje sve važnije i za našu zemlju, jer kruženje
vode i djelovanje onečišćivača ne poznaje granice i neovisno je o geografskom
porijeklu.


Sve su to razlozi zbog kojih smo na području Križevaca, Koprivnice i
Varaždina u okviru istraživačkog programa »Zakiseljavanja tla u uvjetima
intenzivne proizvodnje« započeli i ispitivanja reakcije (pH) oborina kao
jednog od važnih faktora u zakiseljavanju tla.


Rezultati tih istraživanja prikazani su u ovom radu.


METODIKA ISTRAŽIVANJA


Na 3 mjerna mjesta u Križevcima i na 1 mjernom mjestu u Koprivnici
i Varaždinu utvrđivala se reakcija (pH) dnevnih oborina sa suhim taloženjem
(SI. 1.)


Od 3 mjerna mjesta u Križevcima jedno je bilo na južnom, a drugo na
sjevernom krovu zgrade Više poljoprirvedne škole. Udaljenost između njih
je cea 25 m. Treće mjerno mjesto bilo je na periferiji sjeverozapadnog dijela
Križevaca (Martinčić).


Zračna udaljenost između lokaliteta 1, odnosno 2 i lokaliteta 3 je cea
500 in. Mjerno mjesto u Koprivnici bilo je u središtu grada, a u Varaždinu
na aerodromu.


Oborine su se sakupljale u posudama veličine 31 i promjera otvora
20 cm.


Reakcija oborina za mjerna mjesta u Križevcima i u Koprivnici utvrđivale
su se pH-metrorn u laboratoriju Poljoprirvednog instituta Križevci.
Reakcije (pll) oborina iz Varaždina utvrđivale su se u laboratoriju Republičog
hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu.