DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 76 <-- 76 --> PDF |
UVOD U okviru brige o zaštiti spontanih i antropogenih ekosistema, odnosno o zaštiti čovjekove okoline od onečišćenja, sve se veća pažnja polaže i problemu zakiseljavanja tla. Kao prvi od mogućih izvora zakiseljavanja tla svakako je i pojava oborina nižih pH vrijednosti. Zato se danas mnogobrojna istraživanja usmjeravaju upravo na ispitivanje kemijskog sastava i reakcije oborina. Oborine su postale ogledalo civilizacijske aktivnosti čovjeka. Naime, one su danas otopine manje ili veće koncentracije, različitih ispušnih tvari industrije, transporta itd, što se odražava i vi njihovoj reakciji. U literaturi su tako poznati različiti podaci o kiseloj reakciji (pH) oborinskih voda koji su dobiveni na različitim područjima Zemlje. Takve oborinske vode s niskim pH vrijdnostima poznate su pod nazivom »kisele kiše«. Najekstremniji primjer kisele kiše zabilježen je u Škotskoj u mjestu Pitlochry 1974. godine i to s pH 2,4 (V i e la Sage, Colin, Roulette - C a d e n e, 1985. god.). Za usporedbu, približan pH ima i ocat. Prosječne reakcije oborina u sjeverozapadnoj i zapadnoj Evropi, te u ugroženim područjima SAD, prema istim autorima, kreću se između pH 3 i 5, dok čista oborinska voda koja je u ravnoteži s 330 ppm atmosferskog CO. ima pH 5,6. Praćenje tih pojava, promjena i njihovih posljedica i odnosa u atmosferi, pedosferi i biosferi, postaje sve važnije i za našu zemlju, jer kruženje vode i djelovanje onečišćivača ne poznaje granice i neovisno je o geografskom porijeklu. Sve su to razlozi zbog kojih smo na području Križevaca, Koprivnice i Varaždina u okviru istraživačkog programa »Zakiseljavanja tla u uvjetima intenzivne proizvodnje« započeli i ispitivanja reakcije (pH) oborina kao jednog od važnih faktora u zakiseljavanju tla. Rezultati tih istraživanja prikazani su u ovom radu. METODIKA ISTRAŽIVANJA Na 3 mjerna mjesta u Križevcima i na 1 mjernom mjestu u Koprivnici i Varaždinu utvrđivala se reakcija (pH) dnevnih oborina sa suhim taloženjem (SI. 1.) Od 3 mjerna mjesta u Križevcima jedno je bilo na južnom, a drugo na sjevernom krovu zgrade Više poljoprirvedne škole. Udaljenost između njih je cea 25 m. Treće mjerno mjesto bilo je na periferiji sjeverozapadnog dijela Križevaca (Martinčić). Zračna udaljenost između lokaliteta 1, odnosno 2 i lokaliteta 3 je cea 500 in. Mjerno mjesto u Koprivnici bilo je u središtu grada, a u Varaždinu na aerodromu. Oborine su se sakupljale u posudama veličine 31 i promjera otvora 20 cm. Reakcija oborina za mjerna mjesta u Križevcima i u Koprivnici utvrđivale su se pH-metrorn u laboratoriju Poljoprirvednog instituta Križevci. Reakcije (pll) oborina iz Varaždina utvrđivale su se u laboratoriju Republičog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu. |