DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 89 <-- 89 --> PDF |
I u našoj zemlji kako iznosi P r p i ć (1988.) imamo najveća oštećenja šuma u Sloveniji, Gorskom Kotaru kao i na drugim zapadnim područjima naše zemlje. To su područja s većom količinom oborina. Budući da s većom količinom oborina prema našim istraživanjima imamo niži težinski pH moglo bi se dovesti u korelaciju količina oborina i oštećenje šuma. Uzroci oštećenja nizinskih šuma nakon sprečavanja djelovanja poplavnih voda i snižavanja nivoa podzemnih voda mogu biti i promjene u kemijskim svojstvima vode osobito u reakciji. Na takovim melioriranim staništima obično je nakon odvodnje zamijenjen utjecaj podzemne i poplavne vode koja ima manje više neutralne reacije s utjecajem oborinske vode koja ima kiselu reakciju i druga ostala kemijska svojstva. Sličan je utjecaj melioracijskih mjera i odvodnje i na močvarnim travnjačkim tlima ako se mjerama odvodnje sprečava utjecaj poplavnih voda sa strane ili snizuje nivo podzemnih voda koje imaju obično neutralnu do alkaličnu reakciju. Isto tako u ekosistemu prirodnih nemelioriranih travnjaka ima dosta primjera jačeg zakiseljavanja onih tala koja su pod dužim isključivim utjecajem oborinske vode. Kao primjer mogu se spomenuti tla močvarnih travnjaka pod zajednicom oštre busike (as. Deschampsietum caespitosae) i tla brdskih travnjaka pod zajednicom trave tvrdače (as. Nardetum strictae). Njihova su tla najkiselija tla u ekosustavu prirodnih travnjaka, a imaju najnižu efektivnu plodnost. Očito je da razlike u kemijskim svojstvima poplavnih i podzemnih voda i oborina utječu na promjene u spontanim ekosustavima. Djelovanje »kiselih kiša« u agroekosustavu je složenije. U promjeni reakcije tla u agroekosustavima ne sudjeluje samo oborinska voda već promjena reakcije tla ovisi sve više o agrotehničkim mjerama. Zakiseljavanje tla u agroekosustavima pod utjecajem kiselih oborina i primijenjene obrade i kemizacije može zbog toga imati različiti intenzitet. Tako npr. stalna upotreba mineralnih gnojiva kisele reakcije jače zakiseljuje tla. Tu je svakako važna i puferizacijska sposobnost tla. Thrus h B. A. (1985.) napominje da plodna tla koja se upotrebljavaju za uzgoj poljoprivrednih kultura imaju veći puferacioni kapacitet i na njih kisele oborine ne djeluju tako štetno. Očito je da u agroekosustavima postoji mnogo faktora kojih i interakcijom kiselih kiša mogu djelovati različito na tlo i poljoprirvedne kulture. Onečišćenje oborina s pojavom kiselih kiša sve više postaje predmet svestranijeg istraživanja u poljoprivredi i šumarstvu. Istražuje se tako djelovanje kiselih kiša i na pojedine kulture i njihove faze razvoja. Tako su npr. G. W. H a w n i sur. (1988.) utvrdili utjecaj simuliranih kiselih kiša na sastav otopina tla i klijavost sjemena. Povećavana je klijavost sjemena klupčaste oštrice (Dactylis glomerata) na reakciju |