DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ZAKLJUČCI Reakcija (pH) oborinske vode u kojoj je bilo uključeno suho taloženje na istraživanim mjestima u Križevcima, Koprivnici i Varaždinu bila je u 1988. godini u rasponu od 3,32 do 7,88. Težinska reakcija (pH) ukupnih oborina u Križevcima iznosila je 5,36, u Koprivnici 5,57, a u Varaždinu 6,44. Najniži pH imale su oborine uvjetovane jačom ciklonalnom aktivnošću i hladnom frontom zraka koje dolaze iz zapadne, sjeverozaapdne i sjeverne Europe. Najviši pH 7,88 uvjetovala je blatna kiša koja je padala 7. travnja 1988. godine kao rezultat ciklone i tople fronte zraka iz područja Sredozemlja. Količina oborina od 1 do 2 dana u razdoblju istraživanja kretala se od 0,1 mm do 80,1 mm. Između dnevnih količina oborina u mm i njihove reakcije (pH) utvrđeni su slijedeći korelacijski koeficijenti (R) i regresije (y): — Križevci R = 0,53** y = 6,397 — 0,08155x + 0,00105x— Koprivnica R = 0,29* y = 6,08 — 0,04957x + 0,000792x2 — Varaždin R = 0,34** y = 6,776 — 0,024024x + 0,0002402xPrema utvrđenoj regresiji količina dnevnih oborina u Križevcima iznad 11,4 mm, a u Koprivnici iznad 11,5 mm imale su u prosjeku reakciju (pH) nižu od 5,6. Utvrđene su korelacije između kretanja prosječnih dnevnih temperatura zraka po mjesecima i reakcije (pH) oborina. Hladne fronte zraka u pravilu uvjetuju kiseliju reakciju (pH) oborina, a obrnuti je učinak tople tron te zraka. Na osnovi utvrđenih korelacija i regresija te prognostičko-sinoptičkih karata možemo zaključiti da su glavna izvorišta kiselih kiša na područjima zapadne, sjeverozapadne i sjeverne Europe preko kojih donose veće količine oborina. Metodom korelacije i regresije između određenih svojstava oborina pojedinih mjernih mjesta možemo utvrđivati ovisnost tih svojstava i njihovu geografsku rasprostranjenost. LITERATURA 1. Bell, J. N. B. (1985.): The direct effects air pollution on plants, Air Pollution and Plant (Proceedings of 2nd European Conference on Chemistry and the Environment), Weinheim. 2. Fuchs, G., Schwarz, B., B a c h m a n, K. (1985): The Distribution of HCI in the Troposphere, Air Pollution and Plants, Weinheim. 3. Gračanin, M., Ilijanić, Lj. (1977.): Uvod u ekologiju bilja, Zagreb. 4. Havvn, G. H., Reynolds , J. H. (1988.): Effects of Simulated Acid Rain on Soil Solution Composition And Orchardgrass Seedling Viability«. Soil Science Society of America Journal, Volume 52, No. 4, Anaheim — California. 5. Ivanek , V. (1989.): Utjecaj reakcije (pH) tla na botanički sastav, kvalitetu i produktivnost ekosistema nizinskih livada, Poljoprivredna znanstvena smotra, Zagreb (u .štampi). |