DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 95 <-- 95 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*453 Sum. list CXV (1991) 193 ZNAČAJ BIOTICKIH FAKTORA U PROCESU SUŠENJA ŠUMA Miroslav HARAPIN* SAŽETAK: Među svim listačama hrast lužnjak ima najviše vrsta štetnika, a oštećenja i ugroženost su daleko veća nego u drugim dijelovima Europe. Do unatrag 6 godina gubar (Lymantria dispar L.) je bio najvažniji štetnik hrasta lužnjaka. U razdobljunajintenzivnijeg sušenja hrasta lužnjaka, osim gubara permanentno su bili prisutni slijedeći defolijatori: hrastov savijač (Tortrix viridana L. Archips crataegana Hb. A. xylosteana L.), zlatokraj(Euproctis chrysorrhoea L.), mraz°vci (Eranis defoliaria CL, Operophtera brumata L. Himera pennaria L.), hrastove ose listarice (Apethymus abdominalis Lep., A. braccatus Gmel.), sovice (Orthosia cruda Schiff., Acronicta aceris L.) i dr. Masovno sušenje hrasta lužnjaka započelo je 1910. i nastavlja se do danas. Brijest je nestao iz naših šuma sinhroniz.iranim djelovanjemdvaju biotičkih čimbenika potkornjaka (Scolytus spp.) i holandske brestove bolesti (Ceratocystis ulmi Mor.) u nepovoljnim klimatskim uvjetima (suša). Intenzivnije sušenje treće dominantne vrste u nizinskim šumama poljskog jasena započelo je u razdoblju1943—47. Već tada se na nekim lokalitetima u Vinkovcima posušilo 50% jasenovih stabala. Jasen je ugrožen od jasenove pipe(Stereonychus fraxini Deg.). Jasenova pipa je prisutna kao vrsta svugdje u Europi gdje ima jasena, a samo kod nas dolazi do gradacija, pa je razumljivo da imamo i zašto imamo najintenzivnijesušenje jasena u Europi. Bukva se počela sušiti već 1950. god. Osjetljiva je na kasne proljetne mrazove i sušu, a napada ju rak kore (Nectria ditissima Tul.). Bukvu napada defolijator (Rhynchaenus fagi L.). 1983. registrirana su prva sušenja hrasta kitnjaka. Uzročnici su suša, jak napad hrastova savijača i imisije. Primarni uzrok sušenja pitomog kestena je rak kore (Cryphonectria parasitica Barr.) od 1950., a nepovoljno djeluju suša i imisije. Lipa se suši zbog napada mednjače (Armillaria mellea Wahl.), suše i djelomične defolijacije. Listopadni hrastovi jadranskog područja ugroženi su od defolijacije gubara i savijača, a gubar napada i hrast etniku. Jela, smreka i borovi u kontinentalnom dijelu propadajuzbog imisija i suše. Ostaje otvoreno pitanje zašto sada u procesuintenzivnog sušenja kontinentalnih crnogoričnih šuma, osobito jeleizostaju tipični primarni štetnici defolijatori kao na npr. jelinmoljac (Argyresthia fundella F. R.) koji su bili u velikim gradacijama na početku procesa sušenja 50-tih godina ovog stoljeća. * Dr. Miroslav Harapin, Šumarski institut, Jastrebarsko. |