DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 97     <-- 97 -->        PDF

SI. 1. Golobrst gubara u sumi hrasta lužnjaka


Tako je u Kalju (šumarija Lekenik 1982/83.) bila totalna defolijacija na površini
od preko 1500 ha. To je bila treća uzastopna registrirana defolijacija na
tom području. Osim toga na spomenutim lokalitetima bio je dugi niz godina
jak napad hrastova sovijača (Tortrix viridana L.) i zlatokraja (Euroctis chrysorrhoea
L.). Prva najjača sušenja hrasta lužnjaka započela su početkom
80-tih godina na lokalitetima gdje su bile najintenzivnije defolijacije.


U nizinskim hrastovim šumama značajniji defolijatori osim navedenih su
veliki i mali mrazovac (Eranis defoliaria CL, Operophtera brumata L.), hrastove
ose listarice (Apethymus abdominalis Lep., A. braccatus Gmel.). Ima
još čitav niz defolijatora koji se povremeno i mjestimično javljaju u hrastovim
šumama kao npr. hrastov četnjak (Thaumatopoea processionea L.), kukavičji
suznik (MalacosOma neustria L.), savijači (Archips crataegana Hb., A.
xylosteana L.), grbice (Himera pennaria L., Amphidasis betularia L.), sovice
(Orthosia cruda Schiff., Acronycta aceris L.) i dr. Osim navedenih dolaze i
mineri lišća kao Tischeria complanella Hb., lisne i štitaste uši, mnogobrojni
kornjaši i ose šiškarice (prema (Schwenke u u Evropi dolazi 111 vrsta
od toga 69 na hrastu lužnjaku).


U okviru rada na Anketi o sušenju šuma uzimani su tijekom vegetacije
od pupanja do zrenja žira uzorci grana lužnjaka svakih 14 dana iz odabranih
stabala. Nije bilo niti jednog uzorka na kojem nije bilo štetne entomofaune
(na 60% uzoraka su bile biljne bolesti) koja napada pupove listove, cvjetove
i žir. Iz izloženog se najbolje vidi što znači štetna entomofauna i biljne bo