DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 98 <-- 98 --> PDF |
lesti uz klimatske i antropogene štetne utjecaje na stabilnost šuma hrasta lužnjaka. U tim šumama u daljnjoj i bliskoj prošlosti po opće poznatom scenariju događalo se je slijedeće: U rano proljeće došlo je do parcijalne, a najčešće totalne defolijacije na velikim površinama (od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća ha). Kada je potjerao novi list krošnje su postale zeleno bijele, jer je novi list napala pepelnica (Microsphera alphitoides). Nakon ova dva stresa došao je treći, a to je bio napad mednjače (Armillaria mellea) i dr. patogenih gljiva. I konačno tako fiziološki oslabljena stabla čemu su pridonijeli i drugi uzročnici (suša i antropogeni utjecaji) napali su sekundarni štetnici: ksilofagni insekti koji su obezvrijedili ono što više nije moglo preživjeti. Hrastove nizinske šume imale su tri dominantne vrste drveća: hrast lužnjak, nizinski brijest i poljsiki jasen. Najprije, prije osam decenija kao što je gore rečeno počelo je sušenje lužnjaka. Malo kasnije 20-tih godina počeo se sušiti brijest i za trideset godina gotovo posve nestao iz naših šuma. Uzrok je bila kompleksna tzv. »holandska bolest« koju čine dva biotička faktora: potkornjaci i gljiva traheomikoza. Ostala je nepoznanica koji čimbenik je stvorio predispoziciju za prenamnožavanje i djelovanje potkornjaka i gljive. Pretpostavlja se da su to bile klimatske promjene tj. suše jer uvjerljivo se za ono vrijeme ne bi moglo pretpostaviti da je bila značajnija polucija. Sušenje i nestanak brijesta nedvosmisleno pokazuje kakovu ulogu mogu imati biotički čimbenici u određenim uvjetima. SI. 2. Jasenova sastojina nakon napada jasenove pipe i poremećenog vodnog režima |