DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE Provincijal ili Banska Hrvatska imala je drugi razvojni put što se odrazilo i na gospodarenje šumama. Šume u Provincijalu bile su u rukama veleposjednika pa se segregacijom (razdruživanjem) prelazile u općinske i seoske odnosno stvarane sui zemljišne zajednice. Ishodište segregacije je urbarska naredba cara Karla VI. iz 1737. godine, zatim Urbar Marije Terezije iz 1756. Tim je zakonima određen odnošaj vlastelina prema kmetovima. Vlastela je bila prisiljena dati određenu pomoć seljaku. Značajno je da je pitanje otcjepljenja (segregacije) pašnjaka bilo odijeljeno od pitanja uređenja šumskih užitaka. Pored toga imamo i povoljnih ili plemićkih općina kao što je bilo Turopolje. Po statistici iz 1910. godine, šume i šumom obrasli pašnjaci zemljišnih zajednica po županijama prema Krbek u prikazani suraturi se mogu naći i drugi podaci već prema autoru. u tabeli 3. U liteTabela 3 ŽUPANIJA k.j, ha Zagrebačka Modruško-Riječka Bjelovarsko-Križevačka Požeška 141.231 62.152 61.906 37.227 81.273 35.766 35.625 21.423 Virovitička 33.261 19.141 Varaždinska 21.507 12.377 Srijemska Ličko Krbavska 10.663 6.310 6.135 3.631 UKUPNO 374.617 215.371 Budući da nakon osnivanja zemljišnih zajednica, postojeći zakonski propisi i tadašnje običajno pravo nisu osiguravali normalni život i integritet zemljišnih zajednica, bio je nakon više decenija, donesen Zakon o uređenju zemljišnih zajednica (26. 04. 1894. godine) koji je trebao srediti i propisati pravne i ekonomske norme. Prema tom Zakonu zemljišne zajednice su privatne pravne agrarne asocijacije, a glavna im je svrha bila da pomažu gospodarske interese ovlaštenika o podmirenju potreba za građevnim i ogrijevnim drvom iz šuma, ispašom domaćih životinja na pašnjacima i šumskim krčevinama, steljarenjem, korištenjem kamena iz kamenoloma, pijeska i si. Kao ovlaštenik dodijeljenog ukupnog zemljišta, smatra se ona osoba koja je u tzv. građanskom području imala prilikom segregacije šumskih služnosti svoje selište (sesiju), na bivšem vlastelinskom posjedu, a na području Krajine onaj tko je prilikom uređenja zemljišnih zajednica imao kuću (kućni broj, ognjište, dim) u određenoj katastarskoj mjesnoj općini. Kod plemićkih zajednica u krug takvih vlasnika ušli su oni, koji su u starim povlaštenim općinama imali dvorna mjesta. |