DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Na tim površinama imali su određena prava služnosti točno poimenično određeni žitelji i to poslije podmirenja troškova održavanja i gospodarenja, a sve po strogim propisima osnova gospodarenja donesenih po kriterijima potrajnosti. Kako su troškovi sve više rasli te dorasli do vrijednosti da je trebalo u šume više ulagati nego što su one mogle doprinositi, takva prava su se istopila. Interesantan primjer navodi Majnari ć (1910) obračunavajući prava po pravilniku za neke ovlaštenike zemljišnih zajednica Gorskog kotara. Ako ovlaštenik ima 1/16 i ako na to imaju pravo više njih (braće) dobiva 1/4 m:i godišnjeg prihoda na drvu pa Majnarić konstatira: »Sad valja da još znate, da mu je ta 1/4 m:´ na pol trule bukovine doznačena čak tamo iza trećeg brda — pa eto da vidimo, kamo smo s takvim uređenjem došli. Da je ta 1/4 m:l barem građevno drvo — i pomoži Bože, nu ovako je malo vrijedno ogrievno drvo, pa stoga šteta takvog posla, i bolje da ga u obće nikada nije ni bilo«. JAVNO PODUZEĆE »HRVATSKE ŠUME« Zakonom o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom (N. N. br. 36´47) pripojene su te šume i šumska zemljišta ostalim šumama s kojima su činile jednu suvislu i zaokruženu cjelinu. Izvršena je prostorna podjela sada svih šuma koje su proglašene dobrom od općeg interesa. Formirano je već 1957. god. 625 gospodarskih jedinica (šumskih cjelina) u kojima se jedinstveno gospodari po zacrtanim propisima gotovo 45 godina. Gospodarske jedinice imaju prosječnu površinu od preko 3000 ha i ona je baza potrajnog gospodarenja pa u jednoj gospodarskoj jedinici koja je sastavljena od većeg dijela bivših državnih ili vlastelinskih šuma koje su bile dobro gospodarene i dijela šuma zemljišnih zajednica koje su uglavnom nasljeđene kao degradirane, propisi gospodarenja išli su u prilog povećanju kvalitete tog slabijeg dijela šuma koje je tijekom 45 godina znatno popravljeno. Smatramo po šumu i šumski ekosistem veoma štetnim izdvajanja manjih površina šuma iz gospodarske cjeline koja je više ili manje izabalansirana i koja je društveno najproduktivnija. Pored toga svi stanovnici određenog područja imaju stalno pravo služnosti sada ne na malom posjedu zemljišne zajednice već u cijeloj šumi koja tamo gravitira. Oni imaju prednost kod kupnje ogrijevnog drva, kod radova u šumi, kupnje prema potrebi sitnog tehničkog i građevnog drva a sve po pristupačnim cijenama drva na panju. Pored toga imaju pravo skupljanja gljiva, cvijeća, puževa, leževine i drugih plodova iz šume prema propisima osnove gospodarenja. Kakvo bi još pravo stanovnici područja zemljišnih zajednica željeli? Možda pravo vlasništva što po nijednom zakonu nisu imali. No kada bi i to bilo, morali bi poštivati Zakon o šumama i druge relevantne zakone što znači da bi morali osigurati stručnu šumarsku službu, zatim bi morali imati za šumu osnovu gospodarenja i držati se tih propisa koji danas nisu više bazirani samo na principu potrajnosti na drvnoj masi, već na principu potrajnosti višestrukih koristi od šuma. |