DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Šuma je dobro od općeg interesa a njena vrijednost u općem društvenom
interesu je deseterostruko veća od vrijednosti drvne mase. Za taj društveni
interes šume zainteresiran je svaki građanin Hrvatske pa i svijeta.
To znači da je zainteresiran da se sa šumom gospodari u općem interesu
a ne samo u interesu uskog kruga pravoužitnika.


Posebno bi velike anomalije stvorilo izvršenje zakonskih prijedloga da
se šuma i šumsko zemljište vrati kao zajedničko vlasništvo onima koji tamo
stanuju.


Socio-ekonomske promjene u društvu povezane s demografskim kretanjima
doveli su do takvih promjena žitelja određenog kraja da bi mnogi
koji nisu imali šumska prava tj. koji nisu bili upisani u temeljne knjige
ta prava bi dobili, a mnogi slijednici takvih prava koji bi ih trebali imati
ne bi ih dobili jer su iselili.


Proizvodni proces u šumarstvu je dugotrajan (to šumarstvo čini niskoakumulativnom
proizvodnjom) pa je balansiranje potrajnosti u proizvodnji
moguće jedino na velikim površinama. To je pravilno uočeno i upravo zahvaljujući
novim demokratskim promjenama u samostalnoj Hrvatskoj državi
vlada i Sabor su izvršili dopunu Zakona o šumama stvorivši time uvjete
za najsuvremenije i najefikasnije gospodarenje šumskim resursima.
Osnivanjem javnog poduzeća racionalizirana je organizacija šumarstva, a
proglašenjem svih šuma na području Hrvatske jedinstvenim privrednim
područjem stvorena je predispozicija za takve gospodarske aktivnosti kojima
će šume dati maksimalnu vrijednost u valorizaciji svih funkcija šuma
i šumskih ekosustava. Na struci je da iskoristi takve predispozicije. Mali
zastoj koji je nastao u ovom vremenu prestrukturiranja treba čim prije prebroditi
i mladim neopterećenim stručnim kadrovima krenuti u bolje sutra.


I drugim zakonskim odrednicama je Prvi demokratski Sabor Hrvatske
države pokazao da visoko vrednuje značenje šuma u privrednom, kulturnom
i društvenom razvitku Hrvatske a posebno odredbom iz članka 70. Zakona


o šumama kojim se regulira plaćanje naknade za korišćenje višekorisnih
funkcija šuma u visini od 0,07% od ukupnog prihoda na poseban račun za
razvoj šumarstva.
Sigurno je da će Sabor shvatiti i ovaj naš apel koji mu upućujemo s
molbom da razmotri prijedlog za donošenje zakona o denacionalizaciji i izmjeni
u tom smislu da se izvrši denacionalizacija šuma i šumskih zemljišta
nominalnim vlasnicima ili njihovim sljednicima koji to pravo mogu dokazati
gruntovnim uvidom. Šume i šumska zemljišta bivših krajiških imovnih
općina i zemljišnih zajednica nisu nikada bila u vlasništvu pa to vlasništvo
nije moglo biti oduzeto i ne može biti ni vraćeno. Ni po Zakonu iz 1947.
godine ona nisu oduzeta već su proglašena općenarodnom imovinom. Ovo
naše izlaganje kojim smo nastojali rasvijetliti problem neka bude mali doprinos
u pravilnom sagledavanju svih čimbenika i donošenju takvih rješenja
koja neće biti kontraproduktivna.


U cilju očuvanja šuma kao osnovnog nosioca prirodnih ekosustava, u
cilju zaštite ljudi koji žive na prostorima bivših zemljišnih zajednica pa i
svih stanovnika Hrvatske, u cilju najbolje valorizacije šuma i šumskog bogatstva
ove zemlje okrupnimo šumske posjede u jedinstvenom gospodarskom
tretmanu, objedinimo male privatne posjede šuma jedinstvenim programom