DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Šuma je dobro od općeg interesa a njena vrijednost u općem društvenom interesu je deseterostruko veća od vrijednosti drvne mase. Za taj društveni interes šume zainteresiran je svaki građanin Hrvatske pa i svijeta. To znači da je zainteresiran da se sa šumom gospodari u općem interesu a ne samo u interesu uskog kruga pravoužitnika. Posebno bi velike anomalije stvorilo izvršenje zakonskih prijedloga da se šuma i šumsko zemljište vrati kao zajedničko vlasništvo onima koji tamo stanuju. Socio-ekonomske promjene u društvu povezane s demografskim kretanjima doveli su do takvih promjena žitelja određenog kraja da bi mnogi koji nisu imali šumska prava tj. koji nisu bili upisani u temeljne knjige ta prava bi dobili, a mnogi slijednici takvih prava koji bi ih trebali imati ne bi ih dobili jer su iselili. Proizvodni proces u šumarstvu je dugotrajan (to šumarstvo čini niskoakumulativnom proizvodnjom) pa je balansiranje potrajnosti u proizvodnji moguće jedino na velikim površinama. To je pravilno uočeno i upravo zahvaljujući novim demokratskim promjenama u samostalnoj Hrvatskoj državi vlada i Sabor su izvršili dopunu Zakona o šumama stvorivši time uvjete za najsuvremenije i najefikasnije gospodarenje šumskim resursima. Osnivanjem javnog poduzeća racionalizirana je organizacija šumarstva, a proglašenjem svih šuma na području Hrvatske jedinstvenim privrednim područjem stvorena je predispozicija za takve gospodarske aktivnosti kojima će šume dati maksimalnu vrijednost u valorizaciji svih funkcija šuma i šumskih ekosustava. Na struci je da iskoristi takve predispozicije. Mali zastoj koji je nastao u ovom vremenu prestrukturiranja treba čim prije prebroditi i mladim neopterećenim stručnim kadrovima krenuti u bolje sutra. I drugim zakonskim odrednicama je Prvi demokratski Sabor Hrvatske države pokazao da visoko vrednuje značenje šuma u privrednom, kulturnom i društvenom razvitku Hrvatske a posebno odredbom iz članka 70. Zakona o šumama kojim se regulira plaćanje naknade za korišćenje višekorisnih funkcija šuma u visini od 0,07% od ukupnog prihoda na poseban račun za razvoj šumarstva. Sigurno je da će Sabor shvatiti i ovaj naš apel koji mu upućujemo s molbom da razmotri prijedlog za donošenje zakona o denacionalizaciji i izmjeni u tom smislu da se izvrši denacionalizacija šuma i šumskih zemljišta nominalnim vlasnicima ili njihovim sljednicima koji to pravo mogu dokazati gruntovnim uvidom. Šume i šumska zemljišta bivših krajiških imovnih općina i zemljišnih zajednica nisu nikada bila u vlasništvu pa to vlasništvo nije moglo biti oduzeto i ne može biti ni vraćeno. Ni po Zakonu iz 1947. godine ona nisu oduzeta već su proglašena općenarodnom imovinom. Ovo naše izlaganje kojim smo nastojali rasvijetliti problem neka bude mali doprinos u pravilnom sagledavanju svih čimbenika i donošenju takvih rješenja koja neće biti kontraproduktivna. U cilju očuvanja šuma kao osnovnog nosioca prirodnih ekosustava, u cilju zaštite ljudi koji žive na prostorima bivših zemljišnih zajednica pa i svih stanovnika Hrvatske, u cilju najbolje valorizacije šuma i šumskog bogatstva ove zemlje okrupnimo šumske posjede u jedinstvenom gospodarskom tretmanu, objedinimo male privatne posjede šuma jedinstvenim programom |