DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 104 <-- 104 --> PDF |
gospodarenja koji će biti komplementaran onim programima sa državnim šumama te prepustimo cjelokupnu brigu o šumama šumarskim stručnjacima koji već preko 200 godina na stručnim i znanstvenim osnovama gospodare našim šumama, mnogostruko koristeći taj samoobnovljeni resurs, sačuvavši ga na ponos naš i cijeloga svijeta. Ne bez razloga šumarska se struka u Hrvatskoj ponosi najbolje očuvanim i gospodarskim prirodnim šumama i prirodnim ekosustavima. Nema razloga da tako ne bude i sutra! ZAKLJUČAK Zakonom o proglašenju imovnih općina i njima sličnih zajednica td krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom (Narodne novine 36/47) zajedno s nizom drugih zakonskih odredbi iz toga vremena, sve su šume u Hrvatskoj osim malih privatnih šumskih posjeda postale državne. Sve su šume proglašene dobrom od općeg interesa pa je shodno tome i propisano gospodarenje tim dobrom. Na teritoriju Hrvatske formirano je 625 gospodarskih jedinica čime je u najvećem dijelu šuma i šumskih zemljišta izvršeno prostorno uređivanje šuma. Prema gospodarskim propisima osigurano je potrajno gospodarenje koje se balansira za svaku gospodarsku jedinicu a osigurava na nivou šumsko-privrednog područja. Potrajnost prihoda je u našem šumskom zakonodavstvu propisivana od 1756. godine (Urbar Marije Terezije) pa sve do sada u svim zakonskim aktima i za sve šume, ali se nije uspjela realizirati na malim posjedima kao što su bile zemljišne zajednice i njima slične te u privatnim šumskim posjedima. Tek stvaranjem većih cjelina šuma na nivou gospodarske jedinice od 1957. godine planira se potrajnost prihoda u svim našim državnim šumama. Potrajnost prihoda se obavezno osigurava na nivou šumsko privrednog područja. Između 1947. i 1991. godine Hrvatska je bila podijeljena na različit broj područja tijekom vremena. Uvidjevši da mnoga mala područja ne mogu osiguravati potrajnost što je osnovni preduvjet očuvanja šuma i šumskih ekosustava a time i opstanka čovjeka na ovim prostorima, novim je zakonom od siječnja 1991. godine cijela Hrvatska proglašena jednim šumskogospodarskim područjem i osnovano javno poduzeće »Hrvatske šume« koje će gospodariti tim šumama na principu potrajnosti ne samo drvne mase, nego svih funkcija šume uz najmanje gospodarske žrtve. Daljnja zakonska regulativa mora ići u pravcu učvršćivanja funkcija i prinadležnosti jedinstvenog privrednog područja te objedinjavanja malih privatnih posjeda šuma u gospodarske cjeline s definiranim programima na bazi progresivne potrajnosti da i te šume daju adekvatno potencijalu tla na kome se nalaze. Denacionalizacija šuma i šumskog zemljišta može se provesti samo bivšim vlasnicima ili njihovim sljednicima ako takvu vlasnost mogu dokazati gruntovnim izvatkom. Time će se steći preduvjeti za okrupnjavanje privatnih posjeda koje onda treba na nivou općine objediniti te prostorno i vremenski urediti. Socio-ekonomske promjene u društvu i demografska kretanja izvršila su takve preduvjete da bi svako vraćanje ovlaštenja na šumu sadašnjim stanovnicima sela, odnosno naselja, u čijem ataru se nalaze, izazvao kontraproduktivne efekte u društvu, a za veliki dio šuma mogao bi biti nepovratno štetan. 342 |