DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 106 <-- 106 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA Sphaeropsis sapinea Fr., koja se u američkoj literaturi naziva i Diplodia pinea Desm. iz skupine fitopatogenih gljiva napada sve vrste borova (alepski, crni, obični); ali i druge Pinacee (Picea sp., Abies sp. Larix, pa i Cupressus). Razvija se na svim dijelovima biljke počam od pupa do mladih izboja i češera, a fruktificira i u šušnju. Izaziva modrenje drva, ali ne smanjuje njegova tehnička svojstva. Optimalna temperatura za klijanje spora je 24 °C, ali uz uvjet, da je vrijeme suho i nema kiše. Iglice su za infekciju najosjetljivije od travnja do lipnja, a spore prodiru kroz puci. Rasprostranjena je po cijeloj zemaljskoj kugli, ali po vlastitom saznanju te činjenici da nije navedena u Šumarskoj enciklopediji, izgleda, da je kod nas nema ili su štete, za sada, tako male, da nisu uočljive. (RFF 3/91) Izvještaj o prošlogodišnjem IUFRO kongresu održanom u Montrealu M. Harapina, objavljenom u Šumarskom listu br. 3—5/1991, dopunjuiemo, da su u Izvršni odbor izabrani članovi za pojedine regije (Sjevernu Europu, Središnju i Južnu), za Mediteranske zemlje te po jedan za svaku Ameriku, Afriku, Aziju i Australiju — Zapadni Pacifik. Srednju Europu zastupa Dr. A. Winckle r iz Mađarske, a za Mediteran Dr. A. Lopez de Roma iz Španjolske; navodimo oba, jer naša zemlja svakako spada u obe regije. Dodajmo, da sljedeće, 1992. godine, pada s t ogodišnjica osnivanja IUFRO-a i ona će se proslaviti u mjestu njezinog osnutka, u Eberswaldu kod Berlina, u trajanju od osam dana počam od 31. kolovoza 1992. U »Revue Forestiere Francaise« (br. 3/1991.) E. Teissier du Cros (iz Avignona) podržao je mišljenje dosadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora IUFRO-a, da se veća pažnja posveti francuskom jeziku, koji je i također jedan od službenih jezika te organizacije. To je opravdano »jer kvalitet naših istraživanja i naša sposobnost saopćavanja rezultata u svijet« piše E. Teissier de Cros i računajući s frankofonskim područjem u Trećem svijetu. Autor nadalje smatra, da je vremena za rasprave u pojedinim grupama na montrealskom Kongresu, koji je inače bio dobro organiziran, bilo premalo za raspravu kao što nije bilo ni predviđeno vrijeme za razgledavanje i razmatranje postera. Ove prigovore autor je naslovio s »balkanizacija « ! Gotovo pola godine, od 25. XI. 1990. do 15. IV. 1991., u Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u Parizu održana je izložba pod naslovom »Srdačno drvo« (Bois a coeur ouvert). Izložba se sastojala od tri dijela: živo drveće, drvo i čovječja kultura te suvremeno korišćenje drva u umjetnom stolarstvu i industriji. Živo drveće bilo je dakako prikazano u slikama, a među njima bila je slika Taxodium macronatum iz Meksika opsega 42 m (promjera cea 13 m), najvišeg stabla na svijetu — 112 m, Sequoia šempervirens iz Redowood National parka u Kaliforniji te najstarijeg stabla, 4900 godina, Pinus aristata iz planinskog masiva Rocheues. Među predmetima izrađenih od drva isticao se savršeno sačuvan sarkofag od libanskog cedra iz cea 700 godine nove ere, krasni egipatski kip iz ebanovine (Dalbergia melanoxilon) faraona 12-e dinastije (oko 1900 godine n. r.) i dr. 22. 06. 1991. O. P |