DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 109     <-- 109 -->        PDF

i dosadno navoditi primjere kao one gdje su desetine tisuća hektara vrlo
kvalitetnih šuma isključivo bile prepuštene radnicima sjekačima, gdje je
vozač kombibusa imao najvišu kvalifikaciju. Ourska funkcionalna podijeljenost
je izazivala tragikomične, nelogične i za šumu i šumarstvo pogubne
situacije. Osim tragova na šumi, još dublji i dugotrajniji ožiljci ostali su
na stručnjacima, posebno u odnosu na njihovu motiviranost za rad u šumi.


Na površini od oko 900.000 ha regularnih šuma države Hrvatske vidljivi
su tragovi i posljedice nastali zbog objektivnih i subjektivnih razloga koji
se moraju što prije sanirati stručnim radom. Ti su problemi vezani za:


— Sušenje i propadanje šuma zbog onečišćenja zraka, vode i tla te poremećenog
vodnog režima u tlu.
— Nestručne i nepravovremene uzgojne zahvate pri izvođenju oplodnih
sječa, slabo prirodno pomlađivanje, neprovođenje njege u mladim sastojinama
te prejaki intenzitet proreda u starijim i starim sastojinama u zakorovljenje
i zamočvarenje tla.
— Oštećenje tla i stabala neadekvatno upotrebljenom mehanizacijom
prilikom iskorišćivanja šuma.
— Probleme divljači te dvojnosti u gospodarenju s jedinstvenim šumskim
ekosustavom.
— Klimatske ekscese u obliku orkanskih vjetrova, ledoloma, snjegoloma,
sušnih i vlažnih godina.
Na području od oko 460.000 ha prebornih šuma nazočan je čitav niz
problema od kojih navodimo:


— Pogreške u gospodarenju nastale čistim sječama i umjetnom obnovom
prebornih šuma s neadekvatnim vrstama drveća.
— Zapuštena preborna struktura kako stablimična tako i grupimična
te nužnost njenog formiranja.
— Uvođenje kraćih ophodnjica, intenzivnija njega mladog naraštaja i
priprema staništa za prirodno pomlađivanje.
— Sanacija šteta na tlu i drveću nastalih pogrešnom upotrebom mehanizacije
prilikom iskorišćivanja šuma.
— Uvođenje prebornog gospodarenja u sastojinama jele i bukve u međurječju
Save i Drave.
Sanacije šteta nastalih sušenjem i propadanjem jele te formiranje pre-
borne strukture koja je otpornija na štetne imisije.
Na površini od oko 550.000 ha šuma dalmatinskog područja nagomilan
je čitav niz šumarskih problema. Ovaj dio Hrvatske je godinama sustavno
i stručno zapostavljan. Od velikog broja stručnih problema možemo nabrojiti
samo neke najvažnije:


— Zaštita i očuvanje postojećih sastojina hrastova (crnika i medunac)
te borova (alepski, primorski, crni i dr.) i drugih četinjača, posebno od požara.
— Uzgajanje tih sastojina posebno putem njege proredom prevodeći ih
u više, stabilnije i produktivnije uzgojne oblike.
— Obnova postojećih starih sastojina autohtonog i alohtonog porijekla.
— Podizanje šuma na kršu (pošumljavanje).
— Uređivanje šuma, rješavanje imovinsko pravnih odnosa te razgraničenje
s poljoprivrednim površinama.
347