DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Da bi riješili navedene i ostale probleme vezane za dobro funkcioniranje šuma i šumarstva s ciljem uzgajanja stabilnih i produktivnih šumskih ekosustava, neophodno je vratiti i radnim mjestom vezati šumarskog stručnjaka uz šumu odnosno šumski revir. Revir je osnovna jedinica o kojoj najvećim dijelom ovisi funkcioniranje šuma i šumarstva cijele Hrvatske. U njemu dolaze do izražaja kreativne i ostale stručne sposobnosti ne samo revirnika nego i ostalih stručnih struktura od šumarije pa preko uprave šuma do direkcije. Tu se formiraju sve pozitivne funkcije šuma tj. ekološke, socijalne i sirovinske. Takav rad je mjerljiv, podvrgnut stručnoj kontroli i adekvatnom nagrađivanju i kažnjavanju neispunjenih zadataka. Nužno je svaku sastojinu, odsjek, odjel i gospodarsku jedinicu uključiti u dnevne radne zadatke šumarskog stručnjaka. Radeći na svim poslovima uzgajanja, iskorišćivanja i zaštite šuma po znanstveno utemeljenim principima šumarske struke, uz neophodan broj stalnih šumskih radnika i uz pomoć i kontrolu upravitelja šumarije, stručnjaka iz uprave šuma i direkcije, revirnik će kvalitetnim i dobro planiranim i organiziranim radom pokrenuti proces sanacije uzroka slabljenja produktivnosti i stabilnosti šuma. Za takvu vrstu posla je školovan svaki šumarski stručnjak kod nas i u svijetu. Na savjetovanju u Zagrebu 26. 04. 1989. qodine Meštrović, Š., Prpić, B., Matić, S., održali su referat »Šumskogospodarska područja u organizaciji šumarstva Hrvatske«, u kojem su pored ostalog predlagali uvođenje revirnog sustava. Predložena je površina rcvira u prosjeku od 2000 ha s kojom će rukovoditi dipl. ing. šumarstva. Danas je povoljnija situacija za uvođenje revirnog sustava s obzirom na sretnu okolnost formiranja javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Prema našoj slobodnoj procjeni danas bi u šumama Hrvatske trebalo formirati oko 800 rcvira prosječne površine oko 2000 ha u kontinentalnim šumama i 5000 ha u mediteranskim i submediteranskim šumama. Važno je ovom prilikom spomenuti da takav način organiziranosti poznaje i šumarstvo Europe. Primjera radi navest ćemo podatke koji se odnose na Savezu državu Baden-Wurttemberg u Njemačkoj, poznatoj po kvalitetnim šumama i rentabilnom šumarstvu. Revirni sustav je unesen u Zakon o šumama. Na području 200 državnih šumarija, svaka prosječne površine od 7000 ha, formirano je 1000 revira. Od toga 770 revira vode dipl. ing. šumarstva pokrivajući svaki prosječno površinu od 810 ha (od 600 do 1200 ha). Preostalih 230 revira vode pogonski inženjeri šumarstva. Revir ima prosječnu površinu 520 ha. Tendencija je zamjena pogonskih inženjera s diplomiranim uz povećanje površine revira koje će ubuduće voditi dipl. ing. šumarstva. Revirnik izvodi sve radove u reviru uz pomoć određenog broja vlastitih radnika. Usluge privlačenja i transporta drvne mase izvode privatne firme po principu slobodnog tržišta i konkurencije, uz vrlo strogu stručnu i ostalu kontrolu revirnika. Osnovni zadatak šumarstva svake zemlje pa tako i hrvatskog šumarstva je održavanje i podizanje stabilnih i produktivnih šuma koje će putem općekorisnih funkcija osigurati stanovništvu zdrav i kvalitetan život. Drvna masa koja se dobiva u tom procesu nije cilj nego posljedica nužnih zahvata kod uzgajanja šuma. Međutim, uz dobru organizaciju šumarstva te kvalitetno uzgojene sastojine, drvna masa će uz već spomenute općekorisne funkcije osigurati materijalnu podlogu šumarstvu Hrvatske. |