DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 122 <-- 122 --> PDF |
nama. Korektni i pouzdani podaci o optimalnom trajanju proizvodnje, optimalnom stanju, intenzitetu i periodicitetu prorjeđivanja kao i druge karakteristike od značaja za ostvarenje biološki i ekonomski optimalne produkcije, mogu se dobiti samo dugoročnim stacionarnim istraživanjima na tipološkoj osnovi. Optimalno stanje i produkcija rijetko su utvrđivani na pokusnim plohama većim od 1,0 ha (češće manjim) i teško da se mogu ostvariti na većim površinama. Istraživanjima su obuhvaćene najvažnije autohtone vrste, dok alohtone vrste ili nisu bile proučavane ili je njihov odnos prema staništu bio procjenjivan na temelju strane literature. Kod iste ekološke jedinice, različitih razvojno-prinosnih karakteristika dovoljno detaljno istraživane i razdvajane uz ekološko-proizvodnu diferencijaciju, trebalo je obratiti pažnju i na defirencijaciju prema parametrima opće korisnosti šuma. Greške i nedorečenosti u našim istraživanjima rezultat su želje da se što više obuhvati, jer nikada nismo znali kada će prestati financiranje tipoloških istraživanja. Uvijek smo ovisili o ljudima koji nisu razumjeli problematiku i bit tipoloških istraživanja a bili su u mogućnosti da odlučuju o njegovom financiranju. Ukazujući na propuste i greške istovremeno naznačujemo zadatke daljnjih istraživanja, napori koji su učinjeni urodili su ipak plodom. 3. PERSPEKTIVA I DALJNJI RAZVOJ TIPOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU HRVATSKE 3.1. Dugoročni principi i problematika tipologije Tipologija šuma je osnova za daljnja specijalizirana, detaljizirana i produbljena istraživanja šume i života u šumi. Ona je osnovno metodološko pomagalo za posebna istraživanja odnosno ona ima programatsko-orijentaciono značenje za analizu šuma i izgrađivanje sintetičkih sudova o karakteru, obimu, uzrocima i posljedicama promjena u šumskim sredinama. Osnovni cilj tipologije ne može i ne smije biti statično uočavanje stanja šume, već analiza i mjerenje promjena, njihovih uzroka i posljedica. Koje se promjene odigravaju u šumi, kakvo je njihovo značenje, koji su im uzroci, tko su nosioci promjena, a što ih sprečava, koje su posljedica promjena u sistemu i strukturama šumskih sredina, kakva je brzina promjena, koji je njihov pravac i kakva je kvaliteta promjena itd., procesi su koji se trebaju i moraju izučavati. Sve te pojave u šumskim ekosistemima ne mogu se objasniti bez primjene eksperimenata, a bez postavljenih eksperimenata nema ni sigurnih rezultata. Istraživanje navedenih procesa zadatak je budućih analitičkih istraživanja tipova. Dugoročna stacionarna ispitivanja trebaju obuhvatiti one oglede koji rasvjetljavaju prije svega krupnije probleme vezane za konkretni tip šume, značajan za šumarsku operativu. Veliki broj operacionalnih indikatora koji su na početku odabrani (bez određenog poznavanja međusobnih relacija) treba svesti na manji broj konceptualnih varijanti. |