DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 126     <-- 126 -->        PDF

U NEKOLIKO REDAKA


U Izvještaju o boravku grupe stručnjaka šumarstva i prerade drveta iz Bosne
i Hercegovine u Slovačkoj 1989. godine (v. Šumarstvo i prerada drveta br. 1—6/1990.)
čitamo i ovo: »Mislim da smo se u tehnološkom procesu proizvodnje u šumarstvu
»lako« i relativno »brzo« odrekli usluga u izvozu do kamionskog puta žičarom.
Ovaj posao — fazu — u Srednjeslovačkim statnim lesima žičarom obavljaju do
60´/«, LKT tiaktorom sa 30%, a 10% animalnom. Ovi podaci su za naše tehnologe
veoma značajni, jer svako smanjenje troškova, zaštite zemljišta od degradacije,
kao i pretvaranje šumskog u neplodno (putevi) zemljišta, neprocjenjeni su doprinos
zaštiti šuma i šumskog zemljišta«.


U Revue i´orestiere francaise (br. 5 1990.) A. Villaeys, na osnovu svog boravka,
dao je prikaz šumarstva Albanije. Prema službenoj statistici iz 1988. površina
šuma iznosi 1 046 000 ha ili 36% ukupne površine (dakle manje nego je iskazano uŠumarskoj enciklopediji). Površina šuma borova (crnog i dr.) i jela iznosi 167 000
ha, hrastova (Qu. ilex, Qu. aegilops te cerris) 355 000 ha, bukve (F. sylvatica) 195 500
ha, itd. Najznačajnije su hrastove šume kojih se drvo upotrebljava za ogrjev, kao
rudno (ugalj, bar i krom, kojeg je Albanija treći svjetski izvoznik) i za našu
(goveda, ovce i koze). Iz šuma se koristi i kora, lišće, iglice i smola te aromatsko
i ljekovito bilje. Jela je ugrožena svih starosti ali nije jasno, da li je to posljedica
suše posljednih godina ili zbog industrijskih polucija. Organizacija šumarstva počela
je tek poslije drugog svjetskog rata i uključena u Ministarstvo agrikulture
kao Generalna direkcija šuma i pašnjaka. Terenska organizacija sastoji se od 26
za šumarstvo i 17 za pašnjake uprava. Za svaki sektor postoje i instituti, za šumarstvo
u Tirani a za pašnjake u Fush Kruje.


O. P