DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 13     <-- 13 -->        PDF

biljna tvar je spaljivana mješavinom sumporne i perklorne kiseline. Iz ekstrakta
su kalij i kalcij određeni plamenfotometrijski, fosfor kolorimetrijski,
a drugi analizirani elementi metodom atomske absorpcione spektrofotometrije.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM


Osnovni podaci o izmjerama visina i postotku preživljavanja biljaka u
rasadniku tijekom 1986. i 1987. godine prikazani su u Tabeli 2 i na SI. 4.
Iz Tabele 2 i Slike 4, proizlazi, da je najveće prosječne visine u jesen 1986.
godine imala provencijencija 10 Spačva (15,63 cm), a u jesen 1987. godine
provenijencija 12 Morović (35,67 cm). Najmanje prosječne visine u jesen 1986.
godine imala je provenijencija 3 Orlovac (.11,66 cm), a u jesen 1987. godine
provenijencija 5 Novska (32,52 cm).


Prosječni postotak preživljavanja svih biljaka u pokusu provenijencija
u jesen 1987. godine bio je 86,46%, a kretao se od 69,32% kod provenijencije
8 Đurđcnovac do 96,40´´ o kod provenijencije 5 Novska. Ukupan broj mjerenih
i opažanih biljaka u pokusu bio je 24797 u jesen 1986. godine, a 21440 u jesen
1987. godine.


U pokusu istraživanja ishrane i rasta različitih vrsta hrastova kao i 6
provenijencija hrasta lužnjaka (Motovun, Orlovac, Novska, Đurđenovac, Spačva
i Morović) u jesen 1986 godine najveće visine imale su provenijencije
Spačva (22,57 cm) i Morović (22,26 cm). Ove su biljke bile uzgajane u papirnatim
lončićima na tri različita supstrata. Kod pet od šest proučavanih provenijencija
nisu primijećene štete od niskih temperatura.


Jedino su biljke motovunske provenijencije oštećene tijekom zime (smrzlo
se 23% biljaka). Ovi podaci ukazuju kakve su greške moguće ako se za
pošumljavanje ne koriste biljke odgovarajuće provenijencije (Komleno vi
ć i sur. 1988).


Iz rezultata ovog pokusa u fazi uzgoja u rasadniku i rezultata istraživanja
ishrane, vidljivo je da su provenijencije Spačva i Morović među najboljima,
ali su visine biljaka uzgojene u papirnatim lončićima za 8 do 10 cm više.
Genetska specifičnost mineralne ishrane vrlo je značajna za uzgoj biljaka u
rasadnicima, ali još više za izbor odgovarajuće provenijencije na terenu. Poznato
je, da ne postoji velik broj radova koji tretiraju problematiku ishrane
hrastova na nivou vrste, a o specifičnosti ishrane pojedinih provenijencija
gotovo ih i nema (A n i ć 1963, Brookes i sur. 1980, Dekanić 1971,
Džekova 1976, Komlenić 1981, Komlenović Rastovski 1981,
Komlenović i Cestar 1984, Komlenović i sur. 1987 i 1988).


Osnovni podaci o izmjerama visina i preživljavanju biljaka u terenskom
pokusu provenijencija hrasta lužnjaka na lokalitetima Gaj no i Slavir prikazani
su u Tabeli 3, Tabeli 4, Tabeli 5. i SI. 5. U Tabeli 4 i na SI. 5 prikazane su
prosječne visine i preživljavanje provenijencija u jesen 1988. godine. U Tabeli
4 prikazane su vrijednosti »F-testa« za visine i preživljavanje provenijencije
nakon provedene Analize varijance.


U Tabeli 5 su prikazane koncentracije hraniva u lišću prosječnih uzoraka
za svaku provenijenciju na lokalitetu Gajno i Slavir a u Tabeli 6 podaci o kemijskim
svojstvima tla za dubinu 0—25 cm.