DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 146 <-- 146 --> PDF |
NJEMAČKI STUDENTI U POSAVINI Središnja Posavina, odnosno njen sastavni dio — park prirode Lonjsko polje, spada u niz malobrojnih dobro očuvanih prirodnih sredina. Njen floristički, faunistički i kulturni sadržaj privlači u današnje vrijeme, kada su takve oaze rijetke u svijetu, veliko zanimanje domaćih i stranih ljubitelja prirode. Milenijima usklađivani odnosi između flore, faune i čovjeka održali su se do dana današnjeg skoro Martin Schneider-Jacoby Hartmut Em Save-Auen Vielfalt durch Uberschwemmung Naturfuhrer durch eine der groBten europaischen Auenlandschaflen in Jugoslawien Verlap Jiirgcn Resch Naslovna stranica knjige prijatelja prirode iz Njemačke u identičnom ili vrlo malo promijenjenom obliku. Srećom u Hrvatskoj postoji još nekoliko područja gdje u skladnom braku žive priroda i čovjek, ne samo u Posavini, slično možemo naći i u Podravini, na Velebitu, Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju pa i drugdje. Upravo ta nenarušenost prirodnih odnosa cilj su mnogih istraživača kako bi otkrili prirodnu formulu za normalni život prirode i čovjeka. ?S4 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 147 <-- 147 --> PDF |
Središnja Posavina već prije tridesetak godina postala je cilj eminentnim domaćim i stranim stručnjacima radi njihovih istraživanja i upoznavanja tajni prirode. Zahvaljujući materijalima domaćih i stranih autora, to se područje pročulo diljem Europe i Svijeta. Zbog toga danas dolazi u Posavinu velik broj ljubitelja prirode, ekologa, ornitologa i različitih stručnjaka iz domene prirodnih znanosti. Jedan od velikih zaljubljenika Posavine je i prof. dr. Wolfgan g Schrode r sa minhenskog univerziteta, koji je već nekoliko puta boravio u središnjoj Posavini, a u posljednje tri godine redovito je dovodio i grupu od dvadesetak studenata šumarstva i biologije. U sklopu te dvanaestodnevne ekskurzije cilj je upoznati buduće mlade istraživače s prirodnim izgledom šume, livada i s tradicionalnim životom ljudi na selu. Većina njih je prvi puta došla u Hrvatsku, odnosno u Posavinu, te ne kriju svoje iznenađenje vezano uz izgled i bogatstvo flore i faune na ovom prostoru. Profesori, suradnici i studenti imaju vrlo bogat i raznolik program rada u vrijeme svog boravka, tako da njihov program sadržava slijedeće: 1. Upoznavanje s ekološkim prilikama i šumskom vegetacijom na prostoru srednje Posavine, odnosno parka prirode Lonjsko polje. 2. Motrenja divljači i ptica u šumskim i na poljoprivrednim ekosustavima, te u naseljima. 3. Život ljudi na selu, ekstenzivna poljoprivreda, stočarstvo na prostranim pašnjacima Posavine, te tradicionalni kulturni život u ovom dijelu Hrvatske. 4. Osvrt na aktivnosti čovjeka u ekosustavima s posebnim težištem na hidromeliorativne zahvate, odnosno regulaciju rijeke Save i pritoka. Program obuhvaća kompleksno praćenje svih elemenata, odnosno sastavnih dijelova ovog područja, te je stoga razdijeljen u nekoliko nižih radnih jedinica — zadataka. U sklopu određenog tematskog dijela na odabranom lokalitetu iznosi se i referat o dosad već poznatim istraživanjima, odnosno spoznajama o tom području i problematici. Naime, program je podijeljen u 6 poglavlja, a poglavlja imaju nekoliko radnih elemenata — potpoglavlja. Tako na primjer poglavlja obuhvaćaju: Poglavlje I. — Povijesni pregled: — upoznavanje studenata s poviješću ovih prostora i s političkom situacijom u ovoj zemlji, — povijest šumarstva s posebnim osvrtom na razvoj slavonskih hrastovih šuma u nizinskom dijelu Hrvatske. Poglavlje II. — Terenski dio ekskurzije: — dolazak do Posavine i kratko popodnevno razgledavanje mjesta boravka, — upoznavanje s vegetacijom i okolinom na NPŠO Opeke, odnosno mjestom boravka, — pašnjaci u Posavini, — štete od divljači odgrizanjem izbojaka i guljenjem kore stabala u mladim šumskim sastojinama, — posjet koloniji žličarki kod Jasenovca — Krapje-dol, — ribnjaci kod Lipovljana, |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 148 <-- 148 --> PDF |
— prašuma Prašnik, — obilazak i upoznavanje s gospodarskim zahvatima u nizinskim sastojinama, — upoznavanje s tradicionalnim životom na selu — arhitekturom, kulturom i strukturom sela. Poglavlje III. — Odnosi se na ekosustav: — klima, — rijeke i vodoprivreda, — nizinske poplavne šume, — šumski ekosustavi u srednjoj Posavini, — flora i fauna u Posavini, odnosno u posavskim šumama, — vodozemci u Posavini, — popis vrsta, — bijela roda, — jelenska divljač u Jugoslaviji. Poglavlje IV. — Odnosi se na čovjeka: — selo, — pašnjaci, — poljoprivreda u panonskoj nizini, — turizam kao prirodna mogućnost. Poglavlje V. — Obrađuje različite koncepte i ideje vezane uz Posavinu: — regulacija rijeke Save — projekt Sava 2000, — površine i zaštićena prirodna područja, — plan za zaštitu prirode. Poglavlje VI. obuhvaća listu promatranja i sastoji se od 2 dijela: — liste biljaka i — liste ptica i životinja. Vidimo da u ovih 6 poglavlja program obuhvaća sve bitne elemente koji se susreću u Posavini. Paralelno s upoznavanjem pojedinih segmenata studenti vođeni profesorima kritički se osvrću na pojedine dijelove, bilo pozitivnim ili negativnim ocjenama. Posebno pozitivno ocjenjuju očuvanu iskonsku prirodu na šumskim i livadnim ekosustavima, te ekstenzivnu poljoprivredu na ovom prostoru. Od negativnog stajališta možemo istaći nerazumne hidromeliorativne zahvate u cijelom prostoru a posebno u neposrednim blizinama značajnijih orintoloških i prirodnih centara. No unatoč svemu opći dojmovi su vrlo povoljni, a opće ocjene su vrlo visoke. Ovogodišnji posjetioci Posavine imali su se prilike u jednodnevnom obilasku upoznati i s Pokupskim bazenom koji je po svom florističkom i faunističkom sastavu vrlo sličan Posavskom dijelu, ali i s pojedinim specifičnostima. U sklopu tog boravka u Pokuplju studenti i profesori su obišli ornitološki rezervat Crna Mlaka, gdje su se upoznali s radom samog ribnjaka, ali daleko više s ornitofaunom na i oko ribnjaka. Vođeni od strane domaćina mr. Ivana M r z1 j a k a detaljno su upoznati s načinom gospodarenja šumama hrasta lužnjaka s posebnim osvrtom na oplodne sječe i prirodno pomlađivanje, što je od velike važnosti za šumarstvo. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 149 <-- 149 --> PDF |
POSAVINA 17. -28. APRIL 1383 VIŠEKRATNO PLAVLJENJE POSAVSKE LIVADE Vodič kroz jedan od najvećih europskih livadnih krajolika u Jugoslaviji 387 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 150 <-- 150 --> PDF |
Prilikom povratka u Njemačku, dakle na kraju svog dvanaestodnevnog boravka u nizinskom dijelu Hrvatske, svi gosti su izrazili oduševljenje onim što su vidjeli, upoznali i naučili, a također su izrazili želju da ponovno dođu i još bolje upoznaju ove očuvane prirodne oaze. Posavina ima već određeni broj ljubitelja i prijatelja van naših granica koji već tridesetak godina redovito posjećuju i obilaze ove prostore a svakako da i među ovogodišnjim posjetiocima ima onih koji će naći mogućnosti i ponovo doći na određeno vrijeme u neke od očuvanih rezervata prirode na tlu Hrvatske. Da je to tako, govore i brojni primjeri pisanog materijala o Posavini, prvenstveno u Njemačkoj, a jedna od tih je i najnovije izdanje pod nazivom »SAVE AUEN« autora Martina Schneidera JacobijaHelmuta E r n a, dobrih poznavalaca prilika u srednjoj Posavini. Pored toga već ranije a i sada, a nadamo se i u buduće, nekolicina studenata šumarstva ili biologije s minhenskog univerziteta boravi u Posavini s ciljem izrade svog diplomskog rada. To također doprinosi i temeljitijem izučavanju različitih elemenata u Posavini, ali također i široj propagandi ove očuvane prirode. Prema obećanjima profesora i studenata ove a i proteklih godina, sigurno je da će Posavina imati sve više i više prijatelja, poznavalaca i posjetitelja izvan naših granica. Marijan Grubešić, đipl. ing. |