DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 171 <-- 171 --> PDF |
balo je navesti posljedice revalerizacije dinara, koje su za drvnu industriju, npr., bile s teškim posljedicama sve do porasta nezaposlenosti baš u najsiromašnijim krajevima, u krajevima, gdje je rad u šumi bio glavni izvor prihoda znatnog broja stanovništva. Takvo stanje dokumentirao je Br. Begović. (3) 3. Iz rada Fehima Dž. S p a h e Skradinska nahija 1574. godine« saznajemo, da od stotinjak posjeda (njiva, bašta, maslinik) samo jedan posjeduje i šumu ali »koja se krči«. To znači da su šume i pašnjaci bili javno dobro. Ostali su prilozi, prema redosljedu u knjizi: Hrabak , B.: Stočarstvo i stočarski proizvodi Kosova i susjednih krajeva 1455—1800; Sršan , S.: Pregled gospodarsko i demografskog stanja vukovarskog vlastelinstva 1728—1736. To je zapravo treći dio radnje kojom je obuhvaćeno stanovništvo, i promjene, u 1736. godini na području Vukovara te sela od Vukovara do Ilače i Nijemaca. Butorac , J.: Kretanje stanovništva u selu Djedina Rijeka kod Slavonske požege (tokom stoljeća); Sršan , S.: Popis đakovačkog veleposjeda 1757. godine. U tom popisu za 47 sela đakovačkog vlastelinstva nalazimo KERESZTESI, B., 1988: THE BLACK LOCUST. AKADfiMIAI KIADO, BUDAPEST Uz glavnog autora još 17 stručnjaka u ovoj knjizi iznose rezultate istraživanja bagrema u Mađarskoj od 1950. do 1985. godine. Tiskana je na engleskom jeziku, A5 formata, sadrži 196 stranica i 55 slika. Cijela knjiga obrađuje 3 široka, međusobno povezana područja: šumarstvo, pčelarstvo i drvnu industriju. Podijelje na je u tri dijela. poimenično sve stanovnike s veličinom posjeda po kulturama za svako selo; I n a n c i k, Halil (univerzitetski profesor u Ankari): Stvaranje kapitala u Os manlijskom carstvu. Na kraju knjige su »Recenzije i prikazi « šest knjiga, među kojima i tri knjige Br. Begovića pod naslovom Šumska privreda Bosne i Hercegovine 1878—1941. (iz pera O. Piškorića), Od ostalih prikaza navodimo prikaz (ali ne i recenziju) knjige »Tri stoljeća Belja« (808 stranica, koju je izdao Zavod za znanstveni rad u JAZU-a u Osijeku još 1986. godine). Među 94 rada nalaze se i radovi S. Tepšića i M. Maj era o ulozi i značenju šuma Baranje te J. B r n e i D. Todor i ć a o lovnom gospodarenju jelčenskom divljači. No vjerojatno se nalazi pabiraka o šumama i o gospodarenju njima i u nekim drugim prilozima. Oskar Piškorić BILJEŠKE (1) Ne istražujući dalje, možemo pretpostaviti da se staronjemački naziv »Lehrbaum« odnosi na javor. Javor se, naime, navodi kao vrsta gorskokotarskih šuma u komisijskom protokolu za bečku Dvorsku ktancelariju iz 1724. godinne. Protokol je objavljen u knjizi »Un inventario forestale del XVIII secolo per i boschi costieri dell´ Alto adriatico, Roma 1976.«, koja se nalazi u knjižnici Saveza ITSDI Hrvatske i prikazana je u šumarskom listu br. 4—5/1978. (2) U navedenoj knjizi pod (1). (3) Br. Begović: šumska privreda Bosne i Hercegovine 1918—1941. Sarajevo, 1985. Prvi dio razmatra opću problematiku bagrema uključivši botanički opis, rasprostranjenost, šumsko-uzgojna svojstva, kulture i dr. U trećem dijelu govori se o kulturama bagrema u zemljama koje ga uzgajaju na velikim površinama. Drugi, glavni i naopširniji, dio knjige prikazuje rezultate istraživanja bagrema mađarskih stručnjaka, pa ga prikazujemo nešto detaljnije. Bagrem u Mađarskoj zauzima preko 18°/o površine, više nego ijedna druga 409 |