DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 173     <-- 173 -->        PDF

Dr. Cedomil Šilić:


UKRASNO DRVEĆE I GRMLJE


U koprodukciji Izdavačkog preduzeća
»Svjetlost«, Sarajevo, Zavoda za udžbenike
i nastavna sredstva, Sarajevo i Zavoda
za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, sredinom 1990. godine izašla
je iz štampe knjiga »Ukrasno drveće i
grmlje« autora dr Čedomila Šilića, kao
šesta knjiga poznate edicije Priroda Jugoslavije.
U okviru ove Edicije ovo je
četvrto djelo spomenutog autora i zajedno
sa ranije štampanim, posebno »Atlasom
drveća i grmlja« omogućuje zainterisiranim
da upoznaju većinu naših i
stranih vrsta dendoflore. Knjiga »Ukrasno
drveće i grmlje« obrađuje oko 300
stranih (alohtonih) vrsta i nižih taksona
dendroflore, pored ovih, i izvjestan broj
najpoznatijih i najčešćih kultivara, koje
se najčešće uzgajaju i susreću u vrtovima
i parkovima naše zemlje, a neke su
našle mjesto i u šumskim kulturama.


Ova knjiga obrađena je po istim principima
kao i prva knjiga iz ovog ciklusa
»Atlas drveća i grmlja«. Biljke, odnosno
odabrani njihovi markantni detalji, karakteristično
za pojedino godišnje doba,
su prikazani kolorfotografijama. I u ovom
djelu autor Čedomil Šilić je posvetio
najveću pažnju izboru i izradi kvalitetnih
kolorfotografija, koje sadržajem i
kompozicijom pružaju čitaocu najbolji
uvid u oblik, boju i raspored listova, boju
izbojaka, ponekad u oblik i boju pupoljaka
te u oblik i boju cvjetova i plodova.
Uz kolorfotografije biljaka dati su
crteži u crno-bijeloj tehnici biljnih dijelova:
klijanaca, pupoljaka, listova, cvjetova,
plodova, sjemenki. Na ovaj način
prikazano je 160 biljaka: listopadnog,


zimzelenog i četinarskog drveća i grmlja,
povijuša, te palmi.


Tekstualni dio za sve ovako prezentirane
biljke sadrži morfološke karakteristike
pri čemu su koncizno opisani: habitus,
kora, pupovi, listovi, cvjetovi, plodovi
i sjemenke. Osim toga, navedeni su:
vrijeme cvjetanja, rasprostranjenost (prirodni
areal), način razmnožavanja, uvjeti,
uzgoja, gdje su navedeni stanični uvjeti
pod kojima se dotična vrsta može najuspješnije
uzgajati, što ima veliki praktični
značaj za uzgajanje i njegu ovih
vrsta dendroflore, kao i za projektante
u oblasti hortikulture.


Za mnoge od opisanih biljaka navedeni
su poznatiji kultivari, forme, varijeteti,
hibridi. ili su, pak, navedene druge
vrste tipičnog roda koje se češće sreću
ili se odlikuju većim estetskim svojstvima.


I pitanju nomenklature posvećena je
dužna pažnja. Uz naučno ime biljke koje
je danas u upotrebi, navedeni su glavni
i najčešći sinonimi. Osim naučnog imena,
označeni su narodni nazivi, srpski ili
hrvatski, i to oni koji su najčešće u upotrebi
u stručnoj dendrološkoj literaturi.
Za većinu biljaka navedeno je i slovenačko
i makedonsko ime, kao i imena
na pet svjetskih jezika, i to sljedećim redosljedom:
engleski, francuski, njemački,
italijanski i ruski, što omogućava lakše
i uspješnije snalaženje u korištenju strane
dendrološke literature.


Cjelokupan ovaj sadržaj (kolorfotografije,
crno-bijeli crteži, tekstualni dio) za
svaku biljku dat je u okviru od jedne
stranice.