DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 176 <-- 176 --> PDF |
Do izrade šumskogospodarske osnove područja, predviđeni etat u osnovama gospodarenja mogli smo, unutar desetgodišta, slobodno realizirati kako nam je najbolje odgovaralo, a s izradom šumskogospodarske osnove područja limitirani smo na realizaciju dijela etata do kraja važenja šumskogospodarske osnove, a dio do kraja važenja osnove gospodarenja. U drugom primjeru umjesto 10000 m3 da je osnovom bio predviđen etat od 20000 m3, realizacija ovog etata bila bi 15000 m3 do kraja važenja šumskogospodarske osnove (1995. g.), a preostali dio od 5000 m3 do kraja važenja osnove gospodarenja (2000. g.). Naravno, ovo što je rečeno za etat glavnog prihoda važi i za etat prethodnog nog prihoda i za šumsko-uzgojne radove. Kod prethodnog prihoda ne bi smjelo biti razlike između odredaba šumskogospodarske osnove područja i osnova gospodarenja zbog toga, što se kod prethodnog prihoda svake godine siječe cea. 1 10 predviđenog etata. Kod šumsko-uzgojnih radova treba više računa voditi o neizvršenju nego o prekoračenju šumsko-uzgojnih radova, kad se zna da šumsko-uzgojni radovi predstavljaju trošak radne organizacije. Vinkovci, 3. IV 1991. godine mr. Krajina Martin dip!, inž. šum. GODIŠNJI PLAN GOSPODARENJA Po Zakonu o šumama u čl. 32 stoji, iznimno ako ne postoji mogućnost pravovremene revizije odnosno obnove gospodarske osnove, gospodarit će se u tim šumama na osnovi godišnjeg plana gospodarenja, ali najduže jednu godinu. Dakle, u godini kad nastaje prekid u kontinuitetu važenja gospodarskih osnova, donosi se godišnji plan gospodarenja. Plan se donosi prije nego nastupi kalendarska godina za koju se donosi godišnji plan gospodarenja, na način i u postupku kako se donose osnove gospodarenja. Odredba godišnjeg plana gospodarenja u pogledu sječa, šum. uzgojnih radova kao i radova na zaštiti šuma moraju se striktno poštovati kao i odredbe osnove gospodarenja. Takav plan mora sadržati popis odsjeka s količinama i vrstama radova koji se moraju obaviti u toj godini. U spomenutom čl. 32 dalje stoji da izvršenje godišnjeg plana gospodarenja smatra se prvom godinom izvršenja revidirane odnosno obnovljene osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom. Ovu odredbu je zaista teško razumjeti. Postavlja se pitanje kako je moguće raz dužiti osnovu gospodarenja s izvršenim radovima u godini koja nije osnovom obuhvaćena, dakle s radovima koji su izvršeni izvan perioda za koju važi osnova gospodarenja. Osim toga u godini kad važi godišnji plan gospodarenja mogu se izvršiti neki radovi koje u osnovi ne moramo raditi, pa prema tome neće biti ni planirani u osnovi. Na kraju po isteku osnove vrši se bilans izvršenih radova u odnosu na planirane radove, pa tako isto treba postupiti i kod godišnjeg plana gospodarenja, kako bi se vidjelo što je od planiranih radova izvršeno. Ostaje pitanje kako je to moguće ako se izvršenje godišnjeg plana gospodarenja smatra prvom godinom izvršenja osnove gospodarenja. U gospodarskoj jedinici za koju je donesen godišnji plan gospodarenja kaou jedinicama u prvoj godini važenja osnova gospodarenja čija je izrada u toku, formira se stručna komisija koja odobrava godišnje operativne planove sječe, šum. uzgojnih radova i planova zaštite šuma koji se odnose na ove jedinice. Rad ove komisije je nepotreban i bez svrhe iz slijedećih razloga: |