DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 178 <-- 178 --> PDF |
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAPISNIK 96. Skupštine Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održane 20. lipnja 1991. godine u Zagrebu u Velikoj dvorani Šumarskog fakulteta. Prisutni: Delegati iz područnih društava, članovi Predsjedništva Saveza, predstavnici i članovi iz javnog poduzeća »Hrvatskih šuma« (direkcije, uprava šuma i šumarija), te Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i gosti — uzvanici iz drugih institucija — ukupno 339 sudionika. U nastavku rada (drugi dio) Savjetovanju sudjelovali su: prof. dr. Nikola Filip ović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske i mr. Hrvoje M om činovi ć, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U pripremi za održavanje 96. Skupštine uz izvršne organe Saveza i društava, neposredno su bili uključeni i odgovarajući organi Šumarskog fakulteta i Javnog poduzeća »Hrvatskih šuma«. DNEVNI RED I. dio 1. Otvaranje 96. Skupštine Saveza i izbor Radnog predsjedništva, zapisničara, dva ovjerovitelja zapisnika — predsjednik Adam Pavlović , dipl. inž. 2. Izvještaji o radu za razdoblje između 95. i 96. Skupštine Saveza: a) Izvještaj potpredsjednika i tajnika — Ivan M a r i č e v i ć, dipl. inž. b) Izvještaj glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista — prof. dr. Branimir P r p i ć c) Izvještaj o poslovanju — Završni račun za 1990. godinu d) Izvještaj Odbora samoupravne kontrole — Slavko Šarčević , dipl. inž. 3. Program rada za 1991. godinu. 4. Financijski plan za 1991. godinu. 5. Izmjena i dopuna Statuta — Ivan Maričević , dipl. inž. 6. Rasprava i usvajanje Izvještaja, Programa rada za 1991. g., Financijskog plana za 1991. g. i Izmjene i dopune Statuta. II. dio 7. Savjetovanje na teme: a) Šume u svijetlu primjene Prijedloga Zakona o denacionalizaciji i vraćanju oduzete nekretnine — prof. dr. Šime Meštrovi ć i dr. Đuro K o v a č i ć, b) Revirni sustav u šumarstvu Hrvatske kao osnovni preduvjeti povećanja ekoloških, socijalni i sirovinskih funkcija šuma — prof, dr. Slavko M a t i ć. 8. Zaključna razmatranja — stavovi i prijedlozi. 416 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 179 <-- 179 --> PDF |
Ad. 1. Dipl. in/. Adam Pavlovi ć, predsjednik Dame i gospodo, kolegice i kolege! Otvaram 96. redovnu godišnju Skupštinu Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Pozdravljam sve delegate i ostale sudionike, a posebno naše goste: 1. Dipl. inž. Slavka H o r v a t i n o v i ć a, pomoćnika Ministra za poljoprivredu i šumarstva, 2. Prof. dr. Paulu Durbešić , predsjednicu Hrvatskog ekološkog društva Zagreb, 3. Prof. dr. Šimu Meštrovića , dekana Šumarskog fakulteta Zagreb, 4. Posebno srdačno pozdravljam naše šumarske veterane, na čelu sa savjetnikom dipl. inž. Oskarom P i š k o r i ć e m. Prema našem Statutu obavezni smo svake godine održati redovnu Skupštinu Saveza. Predsjedništvo Saveza zaključilo je na sjednici od 27. veljače o.g. da se počne sa pripremama za održavanje 96. Skupštine, te da se i ova Skupština održi u dva dijela, društveni dio i savjetovanje o aktualnim temama iz oblasti šumarstva Hrvatske. Formirana je radna grupa koja je nakon rasprave o nekoliko tema, predložila Predsjedništvu da se za savjetovanje na ovoj Skupštini pripreme izlaganja na aktualne teme i to: 1. Zakon o denacionalizaciji i vraćanju oduzetih nekretnina, koju će pripremiti prof. dr. Šime Meštrović i dr. Đuro Kovačić. 2. Revirni sustav u šumarstvu Hrvatske kao osnovni preduvjet povećanja ekoloških, socijalnih i sirovinskih funkcija šuma. Dana 16. svibnja 1991. godine održana je proširena sjednica Predsjedništva Saveza na kojoj je utvrđen dnevni red za ovu Skupštinu. Prema Nacrtu Zakona o denacionalizaciji... u članku 15. stoji... da poljoprivredno zemljište te šume i šumska zemljišta, koja su pripadala nekadašnjim zemljišnim i srodnim zajednicama te Krajiškim općinama, trebaju biti vraćena kao skupno vlasništvo selima kojima su pripadali. Kada bi došlo do primjene ovoga stava iz Zakona, polovina šuma i šumskih zemljišta kojima gospodare »Hrvatske šume«, bila bi izdvojena iz gospodarske cjeline. »Hrvatske šume« su stavile primjedbu na Nacrt zakona. Ove primjedbe treba podržati i sa nizom novih primjedaba i argumenata sa savjetovanja na ovoj Skupštini, upoznati nadležne organe vlasti o neodrživosti ovakve formulacije u Zakonu. Drugi dio savjetovanja odnosi se na temu o revtirnom sustavu u šumarstvu Hrvatske. Ovo je također veoma značajna tema kojoj treba posvetiti veliku pažnju, jer se u »Hrvatskim šumama« uvodi revirni sustav kao temeljna organizaciona jedinica za gospodarenje šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 180 <-- 180 --> PDF |
Dnevni red ste primili sa pozivima za Skupštinu, pa molim delegate da li se prihvaća predloženi dnevni red. Hvala! Za ovu Skupštinu predlažem radno Predsjedništvo: 1. Prof. dr. Branimira Prpića 2. Dr. Đuru Kovačića 3. Dr. Vladimira Topića 4. Mr. Božidara Plešu 5. Dipl. inž. Adama Pavlovića Za zapisničara predlažem dipl. inž. Ivana Maričevića, a za ovjerovitelja dipl. inž. Oskara Piškorića i dipl. inž. Nadana Sirotica. Predlažem komisiju za zaključke: 1. Prof. dr. Branimira Prpića 2. Prof. dr. Šimu Meštrovića 3. Prof. dr. Slavka Matica 4. Dr. Đuru Kovačića 5. Dipl. inž. Adama Pavlovića Da li se prihvaćaju predloženi kandidati. — Hvala! Molim izabrane članove radnog predsjedništva da zauzmu svoja mjesta. Prije prelaska na dnevni red podsjetimo se da je naše redove u proteklom razdoblju napustio određeni broj kolega inženjera i tehničara, koji su dio sebe ugradili za unapređenje naše struke. Odajmo im dužnu poštu minutom šutnje. Neka im je vječna slava i hvala. Dužnost mi je napomenuti da su domaćini ove Skupštine Šumarski fakultet Zagreb i »Hrvatske šume« Zagreb, pa im se u ime predsjedništva Saveza i ove Skupštine — zahvaljujem. Planiramo rad prvog dijela Skupštine do 11,30 sati, zatim slijedi pauza i početak Savjetovanja u 12,30 sati. Za vrijeme pauze, na I. katu ove zgrade u sali 113, pripremljen je coctail za sudionike Skupštine. Dipl. inž. Slavko Horvatinović, pomoćnik Ministra za poljoprivredu i šumarstvo pozdravlja cijenjeno Predsjedništvo i sve sudionike u ime ministra dipl. inž. Ivana Tarnaja, koji iz objektivnih razloga nije mogao doći i neposredno sudjelovati u radu naše 96. Skupštine. Živimo i radimo u vrlo teškim uvjetima, no moramo sve učiniti, kako bi izvršavali postavljene zadatke, koji stoje pred našom šumarskom strukom. Smatram da su postavljena prava aktualna pitanja na dnevni red ove Skupštine i opravdano možemo očekivati prijedloge i rješenja koja će pozitivno utjecati na daljnje unapređenje i razvoj šumarstva i prerade drva. Prof. dr. Paula Durbešić, pozdravlja cijenjeno Predsjedništvo i sve sudionike Skupštine u ime Hrvatskog ekološkog društva i naglašava višegodišnju neposrednu suradnju značajnog broja šumarskih znanstvenika — stručnjaka u dosadašnjim zajedničkim i posebnim aktivnostima. Dipl. inž. Ante Mudrovčić, pozdravlja sve sudionike i ističe značajan doprinos šumarske struke u proteklim razdobljima u traženju racionalnijih organizacijskih oblika i sadržaja. Ciljevi su nam poznati i nema dilema, da je nužno uvođenje tržišnih mehanizama u određenim djelatnostima i našeg šumarstva. Pred nama su vrlo složeni zadaci, a uvjeren sam da ćemo naći načina da iskoristimo |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 181 <-- 181 --> PDF |
naša znanja, prirodne i druge potencijale za moguću primjenu racionalnijih rješenja. U ime Javnog poduzeća »Hrvatske šume« zaželio je puno uspjeha u radu 96. Skupštine Saveza. Prof. dr. Šime Meštrović, u ime domaćina zaželio je ugodan boravak u prostorima Šumarskog fakulteta. Izrazio je veliko zadovoljstvo što je Predsjedništvo Saveza donijelo odluku da se upravo na ovome mjestu okupi impozantan broj naših cijenjenih i uvaženih stručnjaka. Naša struka i u proteklim razdobljima dala je značajan doprinos u stvaranju uvjeta i za ukupni razvoj našeg društva. To ćemo sigurno uspješno činiti i u narednom vremenu. Ad. 2. a) Izvještaj o radu Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske između 95. i 96. redovne godišnje Skupštine podnio je Ivan Maričević, dipl. inž. (vidi Prilog 1). b) Izvještaj glavnog i odgovornog urednika podnio je prof. dr. Branimir Prpić (vidi Prilog 2). c) Izvještaj o poslovanju, Izvještaj Odbora samoupravne kontrole, dostavljeni su u prilogu poziva svim delegatima Skupštine, koji o tome donose odluke, pa nisu bila potrebna usmena izlaganja. Ti izvještaji i drugi dokumenti objavljeni su i u »Šumarskom listu« broj 3-5/1991. g. Ad. 3. i Ad. 4. Za ove točke dnevnog reda svim delegatima su u prilogu poziva dostavljeni prijedlozi: Program rada za 1991. g. i Financijski plan za 1991. g. pa nisu bila potrebna uvodna izlaganja. I ti dokumenti kao prijedlozi objavljeni su i u »Šumarskom listu« broj 3-5 1991. g. Ad. 5. Prijedlog za Izmjene i dopune Statuta pročitao je Ivan Maričević uz određene napomene (vidi Prilog 3). Ad. 6. Predsjedavajući Adam Pavlović otvara raspravu o Izvještajima i prijedlozima po točkama 2—5. dnevnog reda: 1. Dipl. inž. Oskar Piškorić, kao najstariji šumar pozdravlja prisutne, a posebno najmlađe kolege (generaciju unuka). U prilog vraćanja starog naziva našeg dugogodišnjeg organiziranog rada u HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO navodi da su osim šumara — inženjera redovni članovi bili i stručnjaci koji su radili na poslovima prerade drva i trgovine drvom i drugim poslovima od svoga osnutka. 2. Dipl. inž. Tomislav Starčević, u našem radu što je i prirodno bilo je i slabosti. Nismo dovoljno bili uporni i često puta ostavili smo neka pitanja — probleme u mirovanju, nadajući se da će ih netko umjesto nas riješiti. Istina to se je i događalo, ali ne u korist unapređenja i razvoja šumarstva i očuvanja šuma i okoliša. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 182 <-- 182 --> PDF |
Navodi primjer kako se izradom i revizijom gospodarskih osnova može utjecati na rezultate u gospodarenju šumama — povezujući to sa određenim odredbama Zakona o šumama. Nadalje govori o rezultatima u vezi gospodarenja privatnim šumama, naglašavajući kako su zapravo umjesto očekivanih uslijedili negativni efekti na štetu očuvanja šuma. Očekivali smo da ćemo osnivanjem javnog poduzeća »Hrvatske šume« brže i kvalitetnije izgrađivati ustrojstvo naše ukupne organiziranosti od direkcije do šumarija odnosno racionalnih osnovnih jedinica u kojima se susreću šumarska znanost i praksa. Tiho o tome govorimo i o onim pitanjima na koja nismo do sada dali zadovoljavajuće odgovore — imali smo društvene šume, a sada državne i ne možemo biti zadovoljni, zato treba upaliti crveno svijetlo. 3. Dr. Đuro Kovačić, slažem se sa kolegom Starčevićem da je potrebno upaliti crveno svjetlo, jer do sada nismo uspjeli riješiti neka pitanja, koja ovise isključivo o nama, o stavovima struke. Novi Zakon o šumama 1983. godine omogućio je akumulaciju namjenskih sredstava za unapređenje šumarstva iz više izvora, a što je posebno značajno i novo da su i korisnici općekorisnih funkcija šuma bili obvezni uplaćivati u taj fond. Svakako je potrebno naglasiti i primjenu odredaba toga Zakona koje se odnose na funkcionalnu organiziranost, koja se je itekako negativno odrazila na cjelokukne gospodarske efekte. Drugim riječima tim je zakonom bilo omogućeno mnogim subjektima — organizacijama ponašanje koje je smetalo racionalnijem gospodarenju šumama — ogromni proizvodni potencijali šuma i šumskog zemljišta nisu se mogli racionalnije koristiti. U organizaciji SlZ-a (bivši) postojale su određene komisije — stručne ekipe koje su u datim uvjetima obavljale svoj posao savjesno, posebno se to odnosi na reviziju uređajnih elaborata i unapređenje gospodarenja šumama. Tek sada donošenjem izmjena i dopuna Zakona o šumama brzo ćemo predložiti, siguran sam, dobra rješenja što će i Upravni odbor »Hrvatskih šuma« prihvatiti. 4. Mr. Vice Ivančević, najljepše pozdravlja sudionike Skupštine sa željom da postignemo što bolje rezultate u radu. Posebno se osvrće na zadatke u vezi obnove Šumarskog muzeja. Između ostalog podsjeća prisutne da je već 1896. godine postojao Šumarsko-lovački muzej, koji je bio dobro posjećivan, a neki eksponati bili su izloženi i u Parizu. Iza 1945. godine osnovana je posebna komisija sa zadatkom da se predloži odgovarajuće rješenje u vezi muzejskih eksponata. 1954. godine neki muzejski eksponati su otpremljeni u Karlovac, Vinkovce i određene organizacije — institucije u Zagrebu. Zakonom o denacionalizaciji dijela Šumarskog doma između ostalog predviđeno je i osnivanje Šumarskog muzeja. Predsjedavajući dipl. inž. Adam P a v 1 o v i ć, pozvao je delegate 96. Skupštine da se izjasne o izvještajima o radu i drugim predloženim dokumentima. Izvještaji i predloženi dokumenti pod točkama 2—5. dnevnog reda prihvaćeni su bez posebnih primjedbi. Ad. 7. SAVJETOVANJE Moderator prof. dr. Branimir P r p i ć pozdravlja cijenjene i uvažene goste — suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, prof. dr. Nikolu Filipović a i suca 420 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 183 <-- 183 --> PDF |
Ustavnog suda Republike Hrvatske mr. Hrvoja Momčinović a i zahvaljuje im se na odazivu našega poziva. Uvodno izlaganje na temu: »Šume Hrvatske u svijetlu primjene prijedloga Zakona o denacionalizaciji i vraćanju oduzetih nekretnina« podnio je prof. dr. Šime Meštrović u svoje i ime dr. Đure Kovačića. U ovom broju Šumarskog lista objavljuje se u cijelosti izlaganje, kao posebni članak na stranicama ... Nakon izlaganja počela je rasprava. 1. Dipl. inž. Oskar Piškorić, prihvaćam ovo izlaganje i želim neka pitanja spomenuti, dobro je da to naši mlađi znaju. Ne smiju se pojednostaviti odnosi vlasništva i prava u odnosu na šumu i drvo koje je bilo predmet upotrebe i neposrednog interesa i zajednice i pojedinaca. Upozorio je, da su krajiške zemljišne zajednice osnovane za pašnjake bivših krajišnih mjesnih zajednica; neke površine tih zajednica tijekom vremena su i pošumljene. Nadalje je naglasio, da su mnoge zemljišne zajednice racionalno gospodarile sa svojim šumama te su i povećale svoj posjed kao npr. zz. Vrbovsko, Ravna gora, Pčelić, Pivnica i dr. unovčenjem dijela etata matičnog posjeda. 2. Prof. dr. Branimir Prpić, primjećuje da su razlike u vrijednosti šuma bile vrlo velike i to je bilo presudno za uspostavljanje odnosa i sa stajališta uređivanja vlasničkih i drugih oblika i prava kroz ta protekla razdoblja. 3. Dipl. inž. Slavko Horvatinović, ova pilanja u vezi primjene Zakona o denacionalizaciji i vraćanju oduzetih nekretnina politički su vrlo osjetljiva, a moramo priznati da smo zatečeni, jer nismo pripremili odgovore i prijedloge rješenja za pitanja koja se postavljaju od strane zainteresiranih u velikom broju naših općina. Postavljaju se i zahtjevi za moratorij sječe na određenim površinama, kojima redovno gospodare naše organizacije — direkcija »Hrvatskih šuma« — ti zahtjevi mogu dostići brojku i do 1.000.000 ha. Prema podacima koji su navedeni u referatu, kao i iz drugih izvora, radi se o značajnim površinama šuma, koje bi se prema prijedlogu Zakona trebale vratiti bivšim vlasnicima. To bi se negativno odrazilo na izvršenje sječivog etata prema sadašnjim planovima i gospodarskim osnovama. U tom slučaju postavilo bi se i pitanje redovne snabdjevenosti sirovinom naših poduzeća prerade drva. Znanja radi obavještavam vas da je Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske nosilac izrade i prijedloga Zakona o denacionalizaciji... Mogu vam reći da ima ozbiljnih primjedbi u postupku na sadržaj ali se očekuju promjene određenih članaka — kao na primjer da neće biti vraćanja šuma bivših imovnih općina. Šumari se moraju dobro pripremiti i argumentima — znanstveno stručnim obrazloženjima osporiti primjenu vraćanja i onih površina šuma, koje nikada nisu bila u privatnom vlasništvu. I sutra nam dolazi delegacija iz Pakraca u vezi vraćanja određenih površina šuma — prijeti opasnost da to postane druga »Balvan revolucija«. Treba očekivati da će se voditi razni sporovi više godina, a mi moramo izvršavati naše redovne zadatke u proizvodnji, upravljanju i nadzoru zbog očuvanja šuma. 421 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 184 <-- 184 --> PDF |
Mislim da i na ovoj našoj 96. Skupštini upravo to činimo u skladu šumarske tradicije, što znači da ćemo našim stavovima — prijedlozima osigurati primjenu Zakona, kojim će se stvarati uvjeti da se u narednom razdoblju gospodari šumama u interesu unapređenja i razvoja šumarstva, okoliša i društva. Treba Hrvatsko šumarsko društvo zahtijevati od nadležnih organa Republike Hrvatske izmjene prijedloga Zakona... 4. Prof. dr. Nikola Filipović, cijenimo veliki doprinos šumarske struke razvoju i ukupnih odnosa na ovom podneblju u proteklih 145 i više godina. Iako je upravo ovih dana zbog, i vama poznatih razloga, teško, uz druge obveze planirati sudjelovanje u radu i ovako značajnog stručnog skupa, mr. Hrvoje Momčinović i ja ipak smo došli i želimo doprinijeti da i u ovim uvjetima šumarski znanstvenici- stručnjaci izgrade odgovarajuće stavove i prijedloge za rješenje nastalih nesporazuma u vezi donošenja i primjene Zakona o denacionalizaciji i vraćanju oduzetih nektetnina. Potrebno je i ovaj puta naglasiti postojanje Vinodolskog Zakona na tlu Hrvatske i Korčulanskog statuta, ne samo najstarijih dokumenata koji su uređivali odnose upravljanjem šumama već kao nešto posebno vrijedno, što posjedujemo u našoj kulturnoj baštini, a čime se ne mogu predstaviti civiliziranom svijetu i neki stariji narodi Europe i svijeta. Znanje i struka mora presuditi i u ovom slučaju, a ne vlasništvo. Šumarska znanost i struka nije zatvorena u svoje prostore i okvire — ona omogućuje ugrađivanje i druge vrijednosti u svoju strukturu i to osigurava bolje pozitivne rezultate. Danas bi došao i predsjednik Ustavnog suda da zajedno s vama (Matićem, Kovačićem, Prpićem, Meštrovićem ...) traži realne podloge za najbolja moguća rješenja, ali se to nije moglo realizirati zbog krupnih političkih i državničkih poslova. Nama imponira vaše povjerenje i to ćemo prenijeti Ustavnom sudu i drugim institucijama. Rado bih surađivao i borio se zajedno s vama na primjeni u praksi ovih rješenja, koja će zaštititi interese šumarske struke, što znači, i razvoj i zaštitu šuma i okoliša, i korak naprijed i u razvoju ukupnih odnosa u Hrvatskoj. 5. Mr. Hrvoje Momčinović, čast mi je da sam dobio poziv i da sam danas jedan od sudionika u radu vaše Skupštine. Impresioniran sam razinom vaših dostignuća i načinom kako želite utjecati na razvoj šumarske struke, a što značajno utječe na ukupan naš razvoj. Vi sa vašim zahtjevima možete biti do kraja otvoreni, da ne kažem agresivniji. Dokumentacija na koju se pozivate i obrazloženja o opravdanosti vaših prijedloga i stavova, zaslužuju posebnu pažnju. Mišljenja sam da odgovarajućim novim Pravilnikom i drugim rješenjima, mogu se izbjeći neka nepovoljna kretanja u realizaciji zadataka u redovnom upravljanju i gospodarenju šumama. Prof. dr. Branimir P r p i ć moli prof. dr. Matic a da podnese uvodno izlaganje na temu: »Revirni sustav u šumarstvu Hrvatske kao osnovni preduvjet povećanja ekoloških, socijalnih i sirovinskih funkcija šuma«. U ovom broju Šumarskog lista objavljuje se u cijelosti izlaganje (kao posebni članak na stranicama...) Nakon izlaganja nastavljena je rasprava. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 185 <-- 185 --> PDF |
6. Dr. Đuro Kovačić, na razradi prijedloga o izgrađivanju revirnog sustava u šumarstvu u novo stvorenim uvjetima, uvažavajući spoznaje i iskustva šumarske prakse, radilo se je intenzivno u vrijeme izgrađivanja svih bitnih organizacijskih elemenata strukture novoosnovanog javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Sadržaji u referatu — konstatacije i prijedlozi mogu svim stručnjacima poslužiti kao putokaz za utvrđivanje mogućih najboljih praktičnih rješenja. Kao koautor izlaganja koje je podnio prof. dr. Šime Meštrović, mogu vam reći da se radi o krupnim pitanjima za koja mi moramo sa puno odgovornosti predložiti rješenja, koja se zasnivaju na šumarskoj znanosti i praksi i općim spoznajama, a zapisana u knjigama — zapisnicima, šumarskim listovima i drugim dokumentima u razdoblju od 1846. g. do danas. Ne smiju se danas napraviti greške u ime demokracije a na štetu šuma, a to znači i naše domovine. Nije me baš utješila izjava našeg pomoćnika ministra da će se u odredbama Zakona o denacionalizaciji... izostaviti bivše imovne općine. Time se ne ublažava problem koji bi nastao u Pokupskom bazenu navodim kao primjer. Nužno je razlikovati razne oblike vlasništva po pojedinim područjima dijelovima Hrvatske. U Slavoniji su na primjer postojala urbana i druga prava i na livade, oranice i si., ali se šume nisu mogle dijeliti. Iskustva Engleske, Francuske i dr. govore da se racionalno može gospodariti šumama, ako se osiguraju režimi upravljanja, koji će utjecaje prava vlasništva smanjiti, a ne povećati. Mislim da se danas ovdje svi slažemo da treba u narednom razdoblju koristiti sve naše potencijale pa i oko 200 pravnika zaposlenih u šumarstvu kao i druge stručnjake, za objektivno utvrđivanje konkretnih rješenja u procesu primjene Zakona o denacionalizaciji... kao i drugih akata. Na kraju moderator predlaže da komisija za zaključke na osnovu referata, prijedloga i sugestija, izradi Zaključke 96. Skupštine Hrvatskog šumarskog društva. Posebno se zahvalio prof. dr. Nikoli Filipoviću i mr. Hrvoju Momčinoviću u sudjelovanju i neposrednom doprinosu sa svojim stavovima i prijedlozima. Hrvatsko šumarsko društvo upoznat će nadležne organe u Republici Hrvatskoj o zaključcima ove Skupštine. Prilog 1 IZVJEŠTAJ o radu SAVEZA I DRUŠTAVA inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske za razdoblje između 95. i 96. redovne godišnje Skupštine (od 28. lipnja 1990. do 20. lipnja 1991. godine) U tom razdoblju održano je 5 redovnih sjednica Predsjedništva Saveza, više sastanaka radnih tijela zbog priprema sjednica (predsjednik, potpredsjednik, tajnik i nosioci pojedinih zadataka) i dogovora sa predstavnicima — članovima pojedinih društava o konkretnim aktivnostima. Analizom sadržaja rada organa Saveza i Društava, koji su naznačeni u Zapisnicima sjednica Predsjedništva i Skupštine Saveza i u izvještajima pojedinih Društava, mogu se približno ocijeniti stanja i uspješnosti u radu za proteklo razdoblje. Zapisnici se u skraćenim oblicima objavljuju redovno u Šumarskom listu, koje većina Vas — članova pretpostavljam i pročita. Na osnovi ukupnih spoznaja o našem radu u proteklom razdoblju možemo konstatirati da se pro |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 186 <-- 186 --> PDF |
gramima utvrđeni poslovi i zadaci izvršavaju uz puno teškoća ali i subjektivnih slabosti izvršnih organa i pojedinih članova. Određeni broj naših društava nije nam dostavio (u tijeku pripreme za rad Skupštine) izvještaje o radu u pismenom a niti u nekom drugom obliku. Zbog toga u ovome izvještaju nismo u mogućnosti dati bilo kakav osvrt o posebnim i ukupnim aktivnostima tih društava. Svakako treba istaći da značajan broj suradnika naših članova iz proizvodnih i drugih organizacija daju veliki doprinos za uspješno obavljanje poslova i zadataka, trajnog karaktera, koji se odnose na pripremu, sadržaj i tiskanje Šumarskog lista, održavanje Šumarskog doma i posebna ulaganja za svrsishodnije korišćenje poslovnog prostora (podruma i tavana). I na taj način stvaraju se preduvjeti za organiziranje zajedničkih aktivnosti u cilju primjene šumarske znanosti i stručnih spoznaja u narednom razdoblju i druge aktivnosti koje će povoljnije utjecati na razvoj šumarstva, ekološke i opće uvjete za život ljudi. I u ovom izvještaju moramo konstatirati da je ostalo više aktualnih pitanja na koja treba tražiti prave odgovore rješenja — posebno ističemo — kako osigurati što redovniju i učestaliju suradnju između izvršnih organa Saveza i Društava, pa i drugih organizacija i institucija čije je sudjelovanje važno za utvrđivanje i primjenu mogućih najpovoljnijih rješenja suvremene znanosti i prakse u šumarstvu i preradi drva. Pregled važnijih aktivnosti u proteklom razdoblju: — Na 95. Skupštini Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, koja je održana 28. lipnja 1990. godine u Slavonskom Brodu (uz neposredno sudjelovanje u pripremi organizacije Šumarskog društva i šumarskih i drvnoindustrijskih organizacija Stav. Broda) usvojeni su izvještaji o radu za razdoblje između 94. i 95. Skupštine (Izvještaj potpredsjednika i tajnika, glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista, Izvještaj o poslovanju i verifikaciji Zaključnog računa za 1989. godinu, Izvještaj Odbora samoupravne kontrole, Program rada za 1990. godinu i Financijski plan za 1990. g.) U drugom dijelu rada 95. Skupštine održano je Savjetovanje na teme: 1. Suvremenije metode gospodarenja privrednim šumama hrasta lužnjaka, uvodno izlaganje dr. Đure Kovačića i 2. Primjena hrastovine u proizvodnji finalnih proizvoda visoke kvalitete, uvodno izlaganje prof. dr. Stjepana Tkaleca. Nakon uvodnih izlaganja i rasprave predsjednik se zahvalio na vrijednim izlaganjima i svim sudionicima u raspravi i sudjelovanju u radu 95. Skupštine. Drugog dana 28. sudionika 95. Skupštine otišlo je u šumu gosp. j . Ilijanska Jelas — više odjela, gdje su se upoznali s vrijednim sastojinama, uvjetima i načinom gospodarenja. U Šumarskom listu, našem znanstveno-stručnom i društvenom glasilu, koje neprekidno izlazi od 1877. godine (115 godina) i u ovom razdoblju uz znanstvene, stručne i druge napise u Šumarskom listu, objavljuju se Zapisnici i druge obavijesti o aktivnostima Saveza i Društava. — Na 14. sjednici Predsjedništva Saveza koja je održana 25. srpnja 1990. godine u Zagrebu između ostalog vodila se rasprava: o poslovanju za razdoblje siječan-lipanj 1990. godine; o uređenju odnosa s korisnicima poslovnog prostora u Šumarskom domu i povećanju zakupnine; o korekciji visine pretplata za Šu424 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 187 <-- 187 --> PDF |
marski list za 1990. godinu, cijenama za obrasce-tiskanice, visine autorskih honorara, vrijednosti boda za osobne dohotke zaposlenih u Stručnoj službi i drugim pitanjima. — Konstatirano je da se ostvaruju pozitivni poslovni rezultati za navedeno razdoblje unatoč nepovoljnih općih privrednih uvjeta i kretanja cijena i usluga. — Prihvaćen je prijedlog TCD da se inicira sastanak sa zainteresiranim predstavnicima naše struke o aktualnim pitanjima u vezi organiziranja konzorcija zbog stvaranja uvjeta za racionalnije korištenje svih potencijala za obavljanje poslova u cilju unapređenja i razvoja prerade drva. — Na 15. sjednici Predsjedništva Saveza, koja je održana 24. listopada 1990. godine stavljena je na dnevni red pod 2. točkom — Problematika razvoja zajedničkih institucija prerade drva u Hrvatskoj. U raspravi su sudjelovali članovi Predsjedništva i drugi (prof. dr. Mladen Figurić, dr. Tomislav Prka, mr. Vladimir Bogati, mr. Božidar Pleše, dr. Nikola Komlenović, dipl. inž. Edo Kalajdžić, dr. Đuro Kovačić, dipl. inž. Adam Pavlović i dipl. inž. Ivan Maričević). Predsjedništvo je prihvatilo obrazloženje o potrebi institucije koja će biti osposobljena za poslove i zadatke, koji će unapređivati proizvodnju i razvoj (industrijske) prerade drva. Na kraju je zaključeno da uža radna grupa Predsjedništva pripremi Prijedlog u vezi korištenja poslovnog prostora u Šumarskom domu. Na ovoj sjednici prihvaćena je informacija o primjeni Zakona o šumama u novostvorenim uvjetima i usvojeni su prijedlozi — odluke o poslovanju za siječanj- rujan 1990. godine, s tim da se usklade odnosi u raspodjeli OD prema ostvarenim rezultatima poslovanja i određenim uvjetima koje određuje Zakon o ograničenju isplate mase sredstava i drugih usmjerenja. Također su usvojeni prijedlozi i obrazloženja o povećanju visine zakupnina, cijena tiskanicama, oglasima i dr. od 1. studenoga 1990. godine. Usvojen je prijedlog o produženju mandata za naredne dvije godine za predsjednika Adama P a v 1 o v i ć a i potpredsjednika Đuru Kovačić a. Prihvaćena je informacija o uvjetima pod kojima se obavljaju pripreme i realizacija na adaptiranju prostora u potkrovlju i podrumu u Šumarskom domu. — Na 16. sjednici Predsjedništva Saveza koja je održana 19. prosinca 1990. godine razmatrano je i usvojeno: — Uvjeti primopredaje poslovnog prostora između Javnog poduzeća »Hrvatske šume« i Poslovne zajednice ind. ambalažnih papira i ambalaže (predaje 88,44 m2) i CDI SI. Brod (predaje 24,76 m2). — Prijedlog nacrta Financijskog plana za 1991. godinu. — Informacija u vezi osnivanja javnog poduzeća »Hrvatske šume«. — Da se prijedlog izmjene i dopune Statuta Saveza pripremi do održavanja Skupštine, uvažavajući zakonske i druge norme. — Prijedlog za usklađivanje visine zakupnine u Šumarskom domu, cijene za tiskanice, knjige i drugo, te akontacija za pretplatu na Šumarski list za 1991. god. — Nove ugovorne odnose za korištenje poslovnog prostora u Šumarskom domu uspostavljati prvenstveno sa Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom i »Hrvatskom šumom«. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 188 <-- 188 --> PDF |
— Zbog objektivnih teškoća u procesu traženja i dobivanja građevne dozvole i drugih dokumenata za uređenje dijela podrumskog prostora za »Art klub« staviti u mirovanje obveze po ugovoru za 6 mjeseci. — Dio troškova za vanjsko uređenje krovišta (izmjena pokrova) koji je nastao adaptacijom potkrovlja prema stručnom nalazu priznati investitoru — Institutu za razvoj i međunarodne odnose. — Na 17. sjednici Predsjedništva Saveza, održanoj 27. veljače 1991. godine razmatrano je i usvojeno: — Prijedlog zaključnog računa za 1990. godinu sa odgovarajućom dokumentacijom te Programa rada i Fin. plana za 1991. — dostavljeni su delegatima u prilogu poziva za rad ove Skupštine. Molimo delegate, ako imaju primjedbe na te materijale da ih iznesu u toku rasprave. — Odluka o održavanju 96. Skupštine s prijedlogom da se ona održi u mjesecu lipnju u Zagrebu. Imenovana je Radna grupa za pripremu i to: Adam Pavlović, Đuro Kovačić, Ivan Maričević, Branimir Prpić i Nikola Komlenović. — Više prijedloga i odluka u vezi tekućih pitanja. Posebno je vođena rasprava o razrješenju jsroblema na relaciji TCD — Šumarski fakultet, u skladu prijedloga Radne grupe osnovane u našem Ministarstvu. — Potvrđeni su stavovi o nužnosti poduzimanja konkretnih aktivnosti za iseljenje Tehnološkog fakulteta i Gradskih knjižnica iz Šumarskog doma. — Na 18. proširenoj sjednici Predsjedništva Saveza, održanoj 16. svibnja 1991. godine razmatrano je i usvojeno: — Izvještaj o poslovanju za siječanj-ožujak 1991. godine, s konstatacijom da su uvjeti za ostvarivanje poslovnih rezultata vrlo nepovoljni. Spisak dužnika znatno je veći i po broju, a naročito po količini nenaplaćenih potraživanja. Korisnici poslovnog prostora TCD, Tehnološki fakultet više mjeseci nisu podmirili svoje obveze. Stručna služba Saveza posredovanjem odvjetnika poduzima odgovarajuće mjere. Također su usvojeni i drugi prijedlozi — rješenja koja osiguravaju pozitivno poslovanje. — Usvojen prijedlog dnevnog reda za 96. Skupštinu Saveza DITŠDI Hrvatske, datum održavanja i drugi prijedlozi za pravovremeno izvršavanje svih zadataka za uspješan rad naše Skupštine. Na osnovu dostavljenih izvještaja o radu naših Društava i drugih izvora, ukratko ćemo naznačiti neke važnije sadržaje o njihovu radu: — Društvo Bjelovar, izvještava o prihvaćanju dnevnog reda, mjesta i vrijeme za održavanje 96. Skupštine. Suglasni su s predloženim sadržajem za Savjetovanje uz napomenu da se vodi rasprava i o drugim aktualnim pitanjima naše struke, kao što su: Problemi štete od divljači i glodavaca, Primjena tipologije u našim šumarskim organizacijama, Prikrajanje tehničke oblovine i druga. Prema programu rada održana su predavanja: O unutrašnjoj organiziranosti...; Prikrajanju tehničke oblovine; O aktualnim pitanjima — radnoj snazi, privatnom poduzetništvu, vlasništvu i drugim pitanjima; Problematika šteta od divljači i glodavaca u mladim sastojinama; Njega sastojina proredom ... U tijeku su pripreme i za druge aktivnosti (ekskurzije i si.). |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 189 <-- 189 --> PDF |
— Društvo Delnice, redovno se održavaju sjednice Upravnog odbora i pripreme za realizaciju Programa rada. Održano je više tribina, prvenstveno na temu ekologije i drugim aktualnim pitanjima. Organizirali su stručne ekskurziju — posjet Ćeško-Slovačkoj, Brnu i šumskom gospodarstvu Žilina. Upoznali su se sa njihovim načinom gospodarenja šumama i drugim pitanjima struke. Također su bili domaćini njihove stručne ekskurzije. U proteklom razdoblju bili su domaćini šumarskih društava iz Maribora i Ljubljane. Šumarsku zabavu održali su prema programu. — Društvo Našice, nakon Izborne Skupštine DIT-a redovno se održavaju sjednice Izvršnog odbora i priprema za realizaciju dogovorenih aktivnosti. U okviru Društva osnovali su Šumarsku podružnicu i predloženo je članovima iz drvne industrije da to isto učine. Održana su stručna predavanja — o šumarstvu Pakistana, Indije i Indonezije, o vodnoj stepnici na Dravi i O sušenju šuma. Organizirali su više stručnih ekskurzija — posjeta (Fojnice i Travnik, Tolmin, Đurđenovac ...). — Društvo Slavonska Požega, redovno se održavaju sjednice Izvršnog organa. Usvojen je plan rada, ali se od nekih aktivnosti odustalo (ekskurzije i zabave). Održano je predavanje o pčelarstvu u suradnji s Udruženjem pčelara. Suradnja s organima Saveza DITŠDI Hrvatske uspješno se obavlja. S obzirom na značajne promjene koje su nastale novom organizacijom šumarstva, nastoje se obaviti potrebne pripreme za racionalno organiziranje Društva na cijelom području Uprave šuma Slav. Požega. Društvo je pokrenulo ovih dana pitanja sistematizacije i racionalnije organizacije. — Društvo Slavonski Brod, redovno održava sjednice Predsjedništva, a održana je i godišnja Skupština Društva, na kojoj su utvrđeni zadaci — plan rada. Između ostalih aktivnosti organizirana su informativna predavanja o aktualnim problemima organiziranja šumarstva Hrvatske u novim uvjetima. Pokrenuto je više razgovora o pitanjima proizvodnje i razvoja drvne industrije, zaštite okoliša i dr. — Društvo Split, uz redovno održavanje sastanaka o tekućim aktivnostima, organizirana su i dva stručna savjetovanja: 1. Gospodarenje alepskim borom uz prezentaciju rezanja, izmjere s ploha u Park šumi Marjan i 2. Na pokusnoj plohi Klačine Sinj s temom: »Izbor vrsta pri pošumijavanju submediteranskog krškog područja i meliorativni utjecaj nekih kultura na stanište. — Društvo Vinkovci, prihvaćeni su prijedlozi u vezi održavanja 96. Skupštine Saveza. Sjednice Izvršnog odbora redovno se održavaju. Preko 60 članova prisustvovalo je 20. obljetnici Centra JAZU Vinkovci. Radovi na obnovi zgrade (bivše škole) za Šumarski muzej u Bošnjacima organizirano i smišljeno se izvode. Također se obavljaju značajne pripreme za sadržaj — eksponate, koji će reprezentirati Šumarsku znanost i praksu u prošlosti zbog sadašnjosti i budućnosti naših šuma. Na Izbornoj Skupštini usvojeni su odgovarajući planovi i neposredni zadaci. — Društvo Zagreb, uz redovno održavanje »Šumarskog četvrtka«, održane su četiri sjednice Izvršnog odbora i godišnja Skupština. U razdoblju između dvije Skupštine održano je 10 predavanja: »S puta po Sjedinjenim Američkim Državama«, »Šumarska razglednica Šri Lanke«, »O no 42? |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 190 <-- 190 --> PDF |
vom zakonu o šumama i novoj organizaciji šumarstva«, »0 šumarskoj karti Izraela, Kanade«, »O stanju, problemima i perspektivi drvne industrije i dr.« Članovi Društva prisustvovali su i sudjelovali na više predavanja Hrvatskog ekološkog društva o temama: »Sušenje i propadanje šuma«, »0 parkovima i zelenilu grada Zagreba«, »Medvednica — pluća Zagreba« i dr. U pravilu svakog četvrtka osini susreta i prijateljskih razgovora, organizirano se vode rasprave o aktualnim pitanjirria u struci i drugim zbivanjima. Održane su stručne ekskurzije Žumberak — Bregana, Topusko i Jastrebarsko. Organizirana je proslava povodom 91-godišnjice rođenja najstarijeg člana (sada pokojnog) Ivana Podhorskog, kao i »Ispraćaj stare 1990. godine« krajem godine. Nosioci bogate aktivnosti šumarskog društva Zagreb uglavnom su naši uvaženi stručnjaci u mirovini. Ostaje uvijek aktualno pitanje kako osigurati akcije koje bi vodili naši mlađi članovi. — Društvo Karlovac, u pismenom obliku obavijestilo je Savez da nisu uspjeli registrirati Društvo nakon izborne Skupštine, koja je održana 1984. godine, iako su poduzimali konkretne mjere. To je glavni razlog zbog kojega se nisu uspješno organizirale željene aktivnosti određenog broja šumarskih inženjera i tehničara. U pismu je ocijenjeno, da sada postoje uvjeti za reaktiviranje Društva. Realno je očekivati uključivanje većeg broja naših stručnjaka u radu Šumarskog društva Karlovac. Od ostalih Društava nismo primili izvještaje o radu u zatraženom obliku, pa nismo u mogućnosti rekapitulirati njihov sadržaj. Nakon odluke o održavanju 96. Skupštine Saveza pristupilo se uobičajenim pripremama. Radna grupa s nosiocima uvodnih izlaganja utvrdila je konačni izbor tema za Savjetovanje. Očekujemo u raspravi određena mišljenja o radu Saveza i Društava između 95. i 96. Skupštine, sugestije i prijedloge za bogatiji i sadržajniji rad u narednom razdoblju, a u cilju unapređenja šumarstva i prerade drva i boljih općih uvjeta rada i života i naših članova u našoj lijepoj domovini Hrvatskoj. Prilog 2 IZVJEŠTAJ O »ŠUMARSKOM LISTU« U 1990. GODINI Godina 1990. je 114 godište izlaženja »Šumarskog lista«. Ta je godina po mnogome značajna. U njoj se rodila sloboda i započelo na novi način razmišljati o šumama kao o vrlo značajnom hrvatskom prirodnom bogatstvu. Osnovano je Javno poduzeće »Hrvatske šume«, a građa nove organizacije u potpunosti jamči biološku reprodukciju šuma. Novi Zakon o šumama osigurao je materijalnu osnovu očuvanja šuma. Šumarstvo je u Hrvatskoj organizirano u smislu naših dosadašnjih težnji koje smo često iznosili u stručnim napisima. U smislu organizacije postali smo Europa pa čak i više, jer smo preskočili opasnu pretvorbu prirodnih šuma u umjetne. To sve nas dovodi do spoznaje da je potrebno očuvati hrvatske šume za koje svjetski stručnjaci tvrde da su najljepše u Europi. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 191 <-- 191 --> PDF |
114. godište »Šumarskog lista« ima tri dvobroja i dva trobroja, a sveukupno 560 stranica. Godište sadrži 87 napisa. Od toga je 20 izvornih znanstvenih članaka, 5 prethodnih pripoćenja, tri pregledna i 7 stručnih članaka, jedno izlaganje na stručnom skupu te 52 ostala napisa koji se odnose na osvrte, prikaz znanstvenih i stručnih skupova, vijesti iz inozemstva, vijesti iz Hrvatskog šumarskog društva, prikaza iz starih šumarskih listova, zatim napisi o zaštiti prirode, uvodno izlaganje i nekrolozi. Znanstveni članci su objavljeni iz 11 šumarskih disciplina, a ravnomjerno su bili zastupljeni uzgoj, iskorišćivanje i ekonomsko-planerska komponenta. Objavljeni su članci iz uzgoja šuma, šumarske genetike, melioracije krasa, šumarske botanike, šumarske fitocenologije, lovstva, dendrometrije, iskorišćivanja šuma, organizacije rada u šumarstvu i sociologije u šumarstvu. Značajan odjek imao je u inozemstvu članak profesora Šumarskog fakulteta u Zagrebu Rauša i Matica koji se odnosi na vegetacijska i uzgojna istraživanja vukovarskih dunavskih ada. Interes su pokazali restauratori nizinskih šuma u dolini Rajne. Veliki stručni odjek imao je članak Komlenovića, Mayera i Rastovskog o opterećenosti kultura crnog bora na području Istre sumporom i teškim metalima. O rezultatima ovih istraživanja se raspravlja danas kako u stručnim krugovima tako i u javnosti i to sa stajališta zaštite čovjekova okoliša. U ovome godištu su najviše pisali genetičari i fiziolozi. I ostali napisi, a posebice prethodna priopćenja izazvali su stručnu pažnju. Od preglednih članaka zapažen je Kalafadžićev i Kušanov članak koji pišu o definiranju stupnja oštećenosti šumskog drveća i sastojina što prije svega upućuje na timska istraživanja iz područja propadanja šuma. Prilog 3 U skladu Ustava Republike Hrvatske, Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana (NN br. 7/1982. i br. 5/1985), stavova Predsjedništva Saveza i tradicije šumarske struke u trajanju više od 145 godina, 96. Skupština Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, donijelo je na redovnom zasjedanju 20. lipnja 1991. godine u Zagrebu ODLUKU da se dosadašnji naziv organizacije mijenja u novi, a koji glasi: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO. Obrazloženje: A) Kronologija dosadašnjih naziva: 1. HRVATSKO-SLAVONSKO ŠUMARSKO DRUŽTVO, osnovano 1846. godine. Određeni broj šumarskih stručnjaka članova Hrv.-Slav. gospodarskog društva (osnovanog 1841. godine) pokrenulo je inicijativu i osnovalo svoje društvo, ocje429 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 192 <-- 192 --> PDF |
njujući da će na taj način znatno brže i kvalitetnije utjecati na unapređenje i razvoj šumarstva. 2. 1876. godine obnavlja se rad društva pod istim nazivom iako se predlaže u Pravilima družtva, da se registrira pod imenom Hrvatsko-Slavonsko-Dalmatinsko šumarsko družtvo. Naredbom kralj, hrv.-slav.-dalmat. zemalj. vlade, odjel za unutarnje poslove (potpis Ivan Mažuranić) između ostalog se navodi: »S razlogom toga (posebna uprava za Dalmaciju — C. kr. namjesništvo) nalazi odrediti kralj, zemaljska vlada da iz naslova družtvenoga ima izostati rieč »dalmatinsko« ... a pripušta se družtvu na volju da se zove budi »Hrvatsko- Slavonskim šumarskim družtvom« budi prema genetičkom imenu naroda jednostavno »Hrvatskim šumarskim družtvom«. Pri tom ipak ne smeta da se družtvo, zvalo se ono Hrvatsko-Slavonskim ili naprosto Hrvatskim, služi na svom pečatu zemaljskim grbom, a u kome se nalaze također i grb Kraljevine Dalmacije (Šum. list 1877). 3. 1919. godine mijenja se postojeći naziv Hrv.-slav. šumarsko družtvo u novo ime HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŽTVO. 4. 1922. godine prestaje rad društva pod nazivom Hrvatsko šumarsko družtvo i djeluje JUGOSLOVENSKO ŠUMARSKO UDRUŽENJE (nastavlja se kontinuitet Hrv. šum. društva — prvi prijedlog 1920. godine pod nazivom Šumarsko društvo Srba, Hrvata i Slovenaca). 5. 1940. godine 17. ožujka konstituirajuća skupština Hrvatskog šumarskog društva — inicijativu su dali 1939. god. zagrebački šumari (reorganizacija). To je vrijeme OSNOVANE BANOVINE HRVATSKE. 6. 1946. godine 67. izvanredna skupština Hrv. šum. društva (23. ožujka 1946. g.) prihvatila pravila Društva inženjera i tehničara NR Hrvatske, i dalje radi pod nazivom Šumarska sekcije Društva IT NR Hrvatske. 7. 1950. godine, 20. prosinca 1950. g. 72. godišnja Skupština kao Skupština Šumarskog društva Hrvatske — pristupilo se osnivanju Šumarskih klubova na terenu (Osijek, Vinkovci, Nova Gradiška, Đurđevac, Bjelovar, Rijeka, Novoselec, Ogulin, Delnice i Split). 8. 1961. godine 20. lipnja 1961. g. održana je u Zagrebu 82. skupština Društva pod nazivom Saveza inženjera i tehničara Šumarstva i drvne industrije Hrvatske. 9. 1985. godina ... Savez društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske na temelju Zakona o društvenim organizacijama koji je i danas na snazi. Šumarstvo kao pojam ne isključuje dio prerade drva, trgovinu i to se vidi iz niže navedenog sadržaja. B) ŠUMA, ŠUMARSTVO, ŠUMSKA PRIVREDA (pojmovi — definicije): 1. Šuma — moguće interpretacije u slikarstvu, književnosti, muzičkom oslikavanju, parkovnoj arhitekturi i dr. — kao DRVO — sredstvo umjetničkog izraza u kiparstvu, intarziji, arhitekturi, pučkom stvaralaštvu, industrijskoj upotrebi, rezbarstvu ... ekologiji... 2. Šumarstvo, opća ljudska aktivnost, koja se odnosi na šumu kao prirodnu pojavu i privredni objekt — sveobuhvatni pojam koji uključeje šumsku proizvodnju, šumsko privrednu i opću šumarsku politiku (državnih organa), šumar |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 193 <-- 193 --> PDF |
sku znanost (ŠUMARSKI FAKULTET — šumarski i drvno tehn. odjel) i nastavu, IUFRO organizacija (International union of Forestry research organizations) — Međunarodni savez ŠUMARSKIH znanstveno-istraživačkih organizacija — obuhvaća i sadržaj PRERADE DRVA, šumarske stručne institucije i organizacije (tisak, savjetovanje, propaganda i si.) i Deseti svjetski ŠUMARSKI kongres (Pariz 1991) sadrži prema Programu — Poglavlje E teme: — šumski proizvodi, drvo izvor energije, drvo za PRIMARNU PRERADU — INDUSTRIJU, TRŽIŠTE DRVOM I PROIZVODIMA PRERADE DRVA. Šumska privreda, obuhvaća ključne pozicije u opskrbljavanju ljudskog društva drvom i drvnim proizvodima. U Šumarskoj enciklopediji obrađena su područja prerade drva. Na kraju ovim prijedlogom uključujemo se u predstojeće aktivnosti koje će biti nužno organizirati, ako želimo objektivno utvrditi vrijednosti šumarske struke, prilikom obilježavanja 150-obljetnice osnivanja Hrvatskog šumarskog družtva i 120-obljetnice neprekidnog tiskanja Šumarskog lista, što je velika rijetkost i u svjetskim razmjerima trajanje života znanstveno-stučnog glasila. Predlažemo da se usvoji sadržaje Odluke o nazivu naše organizacije u Hrvatsko šumarsko društvo te izmjene i dopune Statuta. Izmjene u pojedinim članovima uglavnom su tehničke prirode: — svi članovi u kojima je naveden Savez — sada Hrvatsko šumarsko društvo — skraćeno HŠD, — Predsjedništvo — sada Upravni odbor, — Odbor samoupravne kontrole — sada Nadzorni odbor, — briše se član 53. — ONO i DSZ, — ostaju član 32. i 58. bez promjene. U Zagrebu, 20. lipnja 1991. Prilog 4 ZAKLJUČCI Dana 20. 06. 1991. godine održana je 96. Skupština Hrvatskog šumarskog društva u prostorijama Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Skupštini je prisustvovalo 340 stručnjaka šumarstva i drvne industrije Hrvatske. U drugom dijelu rada Skupštine održano je savjetovanje na temu: 1. Šume Hrvatske u svjetlu primjene prijedloga Zakona o denacionalizaciji i vraćanju oduzetih nekretnina. Uvodno izlaganje: prof. dr. Šime Meštrovi ć i dr. Đuro K o v a č i ć. 2. Revirni sustav u šumarstvu Hrvatske kao osnovni preduvjet povećanja ekoloških, socijalnih i sirovinskih funkcija šuma. Uvodno izlaganje: prof. dr. Slavko Matić. Nakon rasprave prihvaćeni su prijedlozi iz izlaganja. Među sudionicima u diskusiji posebno su zapažene one od strane prof. dr. Nikole Filipovica , suca Ustavnog suda Hrvatske i mr. Hrvoja Momčinovića , suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 431 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 194 <-- 194 --> PDF |
Temeljem uvodnih izlaganja i rasprave proizlazi jedinstven zaključak svih prisutnih kako slijedi: 1. Prije drugog svjetskog rata šume su bile državne, općinske, gradske, krajiških imovnih općina, zemljišnih zajednica, crkvena dobra, dioničkih društava i dr. Sve navedene šume nisu bile vlasničke već su na njima imali određena prava služnosti ili druga prava iz rezultata gospodarenja s njima. Pored navedenih postojale su i privatne šume kao vlasništvo pojedinaca. 2. Zakonom o proglašenju imovnih općina i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom (NN broj 26/47) zajedno s nizom drugih zakonskih odredbi iz toga vremena sve su šume u Hrvatskoj osim privatnih šumskih posjeda postale državne kao dobro od općeg interesa. Te su šume u vremenu između 1947. i 1991. godine bile podijeljene na različit broj šumsko-gospodarskih područja. 3. Uvidjevši da mnoga mala područja ne mogu osigurati potrajnost šume i šumska zemljišta su Novim zakonom o šumama od 1. 01. 1991. g. objedinjena u javno poduzeće »Hrvatske šume« koje predstavljaju jedinstveno gospodarsko područje u okviru kojega je jedino moguće gospodariti na principima potrajnosti na drvnoj masi i općekorisnim funkcijama šuma, a uz najmanje gospodarstvene žrtve. 4. Denacionalizacija šuma i šumskog zemljišta može se provesti samo u korist bivših vlasnika i njihovih sljednika ako takvu vlasnost mogu dokazati gruntovnim izvatkom, a nikako na ostalim površinama. 5. Socio-ekonomske promjene u društvu i demografska kretanja izvršila su takve preduvjete da bi svako vraćanje ovlaštenja na šumu sadašnjim stanovnicima sela, odnosno naselja, u čijem ataru se nalaze, izazvalo kontraproduktivne efekte u društvu, a za veliki dio šume mogao bi biti nepovratno štetan. 6. Za uspješno gospodarenje uvodi se revirni sustav u kojem će jedan revirnik gospodariti s prosječnom površinom od oko 2000 ha. Na čelu revira mora biti diplomirani inženjer šumarstva koji će rješavati sve probleme vezane za integralno gospodarenje sa šumom. Daljnja zakonska regulativa mora ići u pravcu učvršćivanja funkcija i prinadležnosti jedinstvenog gospodarskog područja, te objedinjavanja malih privatnih posjeda šuma u gospodarske cjeline s definiranim programima na bazi progresivne potrajnosti da i te šume daju adekvatno potencijalu tla na kome se nalaze. Denacionalizacija šuma i šumskog zemljišta može se provesti samo bivšim vlasnicima ili njihovim sljednicima ako takvu vlasnost mogu dokazati gruntovnim izvatkom. Time će se steći preduvjeti za okrupnjavanje privatnih posjeda koje onda treba na nivou općine objediniti te prostorno i vremenski urediti. Zapisnik sastavio: Ivan Maričević, dipl. ing. v. r. Predsjedavajući Adam Pavlović, dipl. inž., v. r. Ovjeri telji: 1. Oskar Piškorić, dipl. inž. v. r. 2. Nadan Sirotić, dipl. inž. v. r. |