DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 194 <-- 194 --> PDF |
Temeljem uvodnih izlaganja i rasprave proizlazi jedinstven zaključak svih prisutnih kako slijedi: 1. Prije drugog svjetskog rata šume su bile državne, općinske, gradske, krajiških imovnih općina, zemljišnih zajednica, crkvena dobra, dioničkih društava i dr. Sve navedene šume nisu bile vlasničke već su na njima imali određena prava služnosti ili druga prava iz rezultata gospodarenja s njima. Pored navedenih postojale su i privatne šume kao vlasništvo pojedinaca. 2. Zakonom o proglašenju imovnih općina i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom (NN broj 26/47) zajedno s nizom drugih zakonskih odredbi iz toga vremena sve su šume u Hrvatskoj osim privatnih šumskih posjeda postale državne kao dobro od općeg interesa. Te su šume u vremenu između 1947. i 1991. godine bile podijeljene na različit broj šumsko-gospodarskih područja. 3. Uvidjevši da mnoga mala područja ne mogu osigurati potrajnost šume i šumska zemljišta su Novim zakonom o šumama od 1. 01. 1991. g. objedinjena u javno poduzeće »Hrvatske šume« koje predstavljaju jedinstveno gospodarsko područje u okviru kojega je jedino moguće gospodariti na principima potrajnosti na drvnoj masi i općekorisnim funkcijama šuma, a uz najmanje gospodarstvene žrtve. 4. Denacionalizacija šuma i šumskog zemljišta može se provesti samo u korist bivših vlasnika i njihovih sljednika ako takvu vlasnost mogu dokazati gruntovnim izvatkom, a nikako na ostalim površinama. 5. Socio-ekonomske promjene u društvu i demografska kretanja izvršila su takve preduvjete da bi svako vraćanje ovlaštenja na šumu sadašnjim stanovnicima sela, odnosno naselja, u čijem ataru se nalaze, izazvalo kontraproduktivne efekte u društvu, a za veliki dio šume mogao bi biti nepovratno štetan. 6. Za uspješno gospodarenje uvodi se revirni sustav u kojem će jedan revirnik gospodariti s prosječnom površinom od oko 2000 ha. Na čelu revira mora biti diplomirani inženjer šumarstva koji će rješavati sve probleme vezane za integralno gospodarenje sa šumom. Daljnja zakonska regulativa mora ići u pravcu učvršćivanja funkcija i prinadležnosti jedinstvenog gospodarskog područja, te objedinjavanja malih privatnih posjeda šuma u gospodarske cjeline s definiranim programima na bazi progresivne potrajnosti da i te šume daju adekvatno potencijalu tla na kome se nalaze. Denacionalizacija šuma i šumskog zemljišta može se provesti samo bivšim vlasnicima ili njihovim sljednicima ako takvu vlasnost mogu dokazati gruntovnim izvatkom. Time će se steći preduvjeti za okrupnjavanje privatnih posjeda koje onda treba na nivou općine objediniti te prostorno i vremenski urediti. Zapisnik sastavio: Ivan Maričević, dipl. ing. v. r. Predsjedavajući Adam Pavlović, dipl. inž., v. r. Ovjeri telji: 1. Oskar Piškorić, dipl. inž. v. r. 2. Nadan Sirotić, dipl. inž. v. r. |