DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 23     <-- 23 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER
UDK 630*232.264. + 575.001 2 (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) Šum. list CXV (1991) 261


MOGUĆNOSTI GENETSKOG POBOLJŠANJA BUJNOSTI RASTA
CRNE JOHE (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) PUTEM KLONSKIH
SJEMENSKIH PLANTAŽA*


Ante KRSTINIĆ i Davorin KAJBA**


SAŽETAK: U subpopulacijama crne johe (Alnus glutinosa) na
području Podravine, izvršena je fenotipska selekcija roditeljskihstabala. Nakon cijepljenja selekcioniranih stabala, osnovana je sjemenska
plantaža od 32 klona na području Đurđevca. Izračunato
genetsko poboljšanje na bazi fenotipske selekcije za prosječni visinski
prirast iznosi 6,3%. Realizirano genetsko poboljšanje za
isto svojstvo izračunato na bazi testova polusrodnika iznosi 62,2"/»
za eksperimentalnu plohu Lisičine, te 55,P/0 za pokusnu plohu Crni
jarci. Očekivana dodatna genetska dobit u poboljšanim klonskim
sjemenskim plantažama, izračunata za različite intenzitete selekcije,
iznosila bi 9,2 odnosno /3%, zavisno od eksperimenta. Očekivano
genetsko poboljšanje volumne produkcije računa se da je 2
do 3 puta veće u odnosu na ostvareno genetsko poboljšanje za
visine.


Autori preporučuju, da se u buduće klonske sjemenske plantaže
crne johe osnivaju od najmanje 50 klonova, odijelito po subpopulacijama,
radi njihovog efikasnijeg korištenja za potrebe daljnjeg
oplemenjivanja ove vrste.


Ključne riječi: Alnus glutinosa, klonske sjemenske
plantaže, genetska dobit.


UVOD


U programima oplemenjivanja pojedinih vrsta šumskog drveća, koje se
ne mogu rutinski autovegetativno razmnožavati, vrlo važnu etapu predstavljaju
klonske sjemenske plantaže. Klonske sjemenske plantaže se osnivaju
heterovegetativnim razmnožavanjem plus stabala iz neselekcioniranih populacija,
te podizanjem kultura s ovako proizvedenim cijepovima u cilju dobivanja
genetski poboljšanog sjemena (Vidakovi ć 1960 i 1961). Svrha
selekcije šumskog drveća je da se prosječna vrijednost danog svojstva za
populaciju u kojoj se vrši selekcija, poboljša u željenom pravcu u slijedećoj
generaciji (Namkoon g i sur., 1988). Izbor plus stabala se vrši po feno


* Istraživanja su financirana putem Javnog poduzeća »Hrvatske šume« i Ministarstva
znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske, Zagreb
´""´´ Prof, dr. Ante Krstinić i mr. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Zagreb