DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 630*232.264. + 575.001 2 (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) Šum. list CXV (1991) 261 MOGUĆNOSTI GENETSKOG POBOLJŠANJA BUJNOSTI RASTA CRNE JOHE (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) PUTEM KLONSKIH SJEMENSKIH PLANTAŽA* Ante KRSTINIĆ i Davorin KAJBA** SAŽETAK: U subpopulacijama crne johe (Alnus glutinosa) na području Podravine, izvršena je fenotipska selekcija roditeljskihstabala. Nakon cijepljenja selekcioniranih stabala, osnovana je sjemenska plantaža od 32 klona na području Đurđevca. Izračunato genetsko poboljšanje na bazi fenotipske selekcije za prosječni visinski prirast iznosi 6,3%. Realizirano genetsko poboljšanje za isto svojstvo izračunato na bazi testova polusrodnika iznosi 62,2"/» za eksperimentalnu plohu Lisičine, te 55,P/0 za pokusnu plohu Crni jarci. Očekivana dodatna genetska dobit u poboljšanim klonskim sjemenskim plantažama, izračunata za različite intenzitete selekcije, iznosila bi 9,2 odnosno /3%, zavisno od eksperimenta. Očekivano genetsko poboljšanje volumne produkcije računa se da je 2 do 3 puta veće u odnosu na ostvareno genetsko poboljšanje za visine. Autori preporučuju, da se u buduće klonske sjemenske plantaže crne johe osnivaju od najmanje 50 klonova, odijelito po subpopulacijama, radi njihovog efikasnijeg korištenja za potrebe daljnjeg oplemenjivanja ove vrste. Ključne riječi: Alnus glutinosa, klonske sjemenske plantaže, genetska dobit. UVOD U programima oplemenjivanja pojedinih vrsta šumskog drveća, koje se ne mogu rutinski autovegetativno razmnožavati, vrlo važnu etapu predstavljaju klonske sjemenske plantaže. Klonske sjemenske plantaže se osnivaju heterovegetativnim razmnožavanjem plus stabala iz neselekcioniranih populacija, te podizanjem kultura s ovako proizvedenim cijepovima u cilju dobivanja genetski poboljšanog sjemena (Vidakovi ć 1960 i 1961). Svrha selekcije šumskog drveća je da se prosječna vrijednost danog svojstva za populaciju u kojoj se vrši selekcija, poboljša u željenom pravcu u slijedećoj generaciji (Namkoon g i sur., 1988). Izbor plus stabala se vrši po feno * Istraživanja su financirana putem Javnog poduzeća »Hrvatske šume« i Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske, Zagreb ´""´´ Prof, dr. Ante Krstinić i mr. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Zagreb |